Engleski grad Coventry, danas dio Londona, poznat je u povijesti kao mjesto najžešćih njemačkih bombardiranja u Drugom svjetskom ratu. Najgori dan za Coventry bio je 14. studeni 1940. godine, za vrijeme Bitke za Britaniju. Čak 515 njemačkih bombardera napalo je Coventry u sklopu operacije Mondscheinsonate (Mjesečeva sonata).
Nakon bombardiranja jedva da je ostala koja neoštećena zgrada u središtu grada. Nijemci su bacali zapaljive bombe punjene magnezijem i benzinom, što je uzrokovalo nezaustavljive požare. Grad je bio zahvaćen vatrenom stihijom. Bačeno je oko 36.000 zapaljivih bombi. Oko 70.000 zgrada bilo je uništeno ili oštećeno.
Slučaj je postao toliko poznat da je nacistički ministar Joseph Goebbels kasnije koristio njemački pojam Coventriert za gradove koji su bili do slične mjere razoreni.
Grad je pretrpio zračne napade i u travnju 1941. i kolovozu 1942., u kojima je do temelja bio uništen.
Kao odgovor na granatiranje Coventrija, Britanske zračne snage RAF-a u više su navrata tijekom rata bombardirali njemačke gradove, napose Mannheim, koji je bio metom Savezničkih promatranja još od početka rata 1939. godine.
Uoči rata Coventry je bio snažno industrijsko središte s gotovo četvrt milijuna žitelja i snažnom zrakoplovnom, automobilskom, drvnoprerađivačke industrijom te proizvodnjom municije te je kao takav, čak i prema stajalištima britanskih povjesničara (Frederick Taylor) bio, prema ratnim konvencijama, opravdana meta zračnih napada.
Njegova strateška važnost očitovala se i smještajem u neposrednoj blizini Londona, glavnog grada Ujedinjenog Kraljevstva. Unatoč tome, Coventry je pretrpio velike civilne žrtve, čiji broj nikada nije točno utvrđen, a procjenjuje se na 568, dok je 863 pretrpjelo teške i 393 lakše ozljede..
Coventry, koji je imao tvornice aviona i strojeva, postao je prva žrtva te nove taktike. Nijemci su bombardirali sve odreda. Međutim, rad u tvornicama se uopće nije zaustavio, ali je 70.000 obiteljskih kuća bilo razrušeno i stare crkve u gradu većinom su uništene ili oštećene.
Britanski skladatelj svjetskoga glasa Benjamin Britten posvetio je svoj "Ratni rekvijem" žrtvama bombardiranja. Godine 1956. kraljica Elizabeta II. postavila je kamen temeljac za izgradnju nove katedrale, dok su ruševine predratne katedrale očuvane do danas kao podsjetnik na ratna stradanja.
