U okviru projekta arheološkog turizma Ceste koje Carstvo znače – Rimskim cestama srednje  Dalmacije Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije i Turističke  zajednice Splitsko-dalmatinske županije, u suradnji s Općinom Dicmo, upriličena je  prezentacija rimske ceste na lokalitetu Čemernica u srijedu, 20. srpnja 2022. godine. 

Sudjelovali su načelnik općine Dicmo Petar Maretić, načelnik općine Klis Jakov Vetma,  ministrica znanosti, prosvjete, kulture i športa Hercegbosanske županije Gordana Nakić,  kustos franjevačkog samostana Fra Jozo Križić u Tomislavgradu Stipan Dilber, savjetnik za  turizam u Upravnom odjelu za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije Lino Ursić,  arheolog iz Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu Miroslav Gogala, ravnateljica  Muzeja Cetinske krajine u Sinju Daria Domazet, voditeljica LAG-a Zagora Marijana Botić  Rogošić, ravnateljica Muzeja triljskog kraja Sanja Budić Leto, direktorica Turističke  zajednice Grada Sinja Monika Vrgoč, direktorica Turističke zajednice Grada Trilja Andriana  Ivković, direktor Turističke zajednice Općine Dugopolje Tomislav Balić, etnolog  Konzervatorskog odjela u Splitu Ivana Radovani Podrug, predstavnik Turističke zajednice  Grada Splita Ivana Vrdoljak, predstavnik HŽ Infrastruktura Marko Marković, predstavnici  DVD-a Dicmo, Ivana Ožanić Roguljić znanstvena suradnica iz Instituta za arheologiju u  Zagrebu, AnĎela Odrljin voditeljica odjela za projekte Hrvatske gorske službe spašavanja  Split, te ostali uzvanici. 

Na samom početku nazočne je pozdravio načelnik općine i iskazao zadovoljstvo što je  odraĎena prva faza Projekta i očišćeni kolotrazi koje općina želi sačuvati za buduće naraštaje.  Naglasio je da je to ujedno i dodatan sadržaj za buduću turističku ponudu općine Dicmo.  

Iskazao je zadovoljstvo i zahvalu što ima potporu župana Blaženka Bobana i ostalih  županijskih službi te isto tako i Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije. Na  prezentaciji je iskazao i interes za prekograničnu suradnju s Bosnom i Hercegovinom upravo  na temu rimskih cestovnih komunikacija. Sudionici su prošetali očišćenom i označenom  antičkom cestovnom dionicom.

Nakon toga prezentaciju rimske ceste na lokalitetu Čemernica su održali Miroslav Gogala  (Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu) i Lino Ursić (Upravni odjel za turizam i  pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije). 

„Cestovni sustav drevnog Rima je polazišna točka za uspostavu buduće – moderne mreže  prometnica kako na Mediteranu, tako i na europskom kontinentu općenito. Od sjevera  Engleske, do rijeka Rajne i Dunava, Eufrata i Tigrisa, preko sjeverne Afrike do zapadne obale  Pirinejskog poluotoka, čitavo tadašnje područje Carstva povezuje se kolnim putovima. Ni  manje, ni više nego u dužini od 300.000 km. 

Izgradnja ovih starovjekovnih prometnica uvjetovana je ekspanzionističkom politikom  prvotno Rimske Republike, a potom i Carstva, što ocrtava izrazito vojni (strateški) karakter  rimskih cestovnih pravaca. Vojno poprima gospodarsku komponentu u stvaranju moći Rima,  jer legije u koraku slijede graditelji i inženjeri koji kolosalnim infrastrukturnim zahvatima  imperijalnom prostoru omogućuju privredni zamah. 

Prve, baš u pravom smislu riječi ceste, zaživjeti će u krajobrazu Dalmacije upravo za  vladavine Rima. Trijumfalnim stilom, kako i dolikuje »osvajačima svijeta«, zapisuje se  dalmatinska antička mreža magistrala na spomen obilježju graditeljskog dostignuća  Imperija.

Solinskim natpisima, epigrafskom natpisu na četiri ploče posvećenom gradnji pet  cestovnih komunikacija u prvim godinama vladavine cara Tiberija.

Zabilježene prometnice  povezivale su zaleĎe rimskog Ilirika sa gradom Salona, jednim od tada najznačajnijih strateški  pozicioniranih urbanih centara na obali Jadrana. Organizacija i potom provedba zacrtane  mreže kolnih putova od Salone prema unutrašnjosti povjerena je Tiberijevom namjesniku  (legatus Augusti pro praetore) Publiju Korneliju Dolabeli za njegova mandata u Dalmaciji  (14 – 20. god. posl. Kr.).

Samo u razmaku od četiri godine (16 – 20. god. posl. Kr.), na što  upućuje tekst Natpisa, dovršeno je pod Dolabelinom upravom više od 500 rimskih milja cesta  (više od 800 km), većim dijelom po iznimno zahtjevnom terenu.

Ovaj infrastrukturni zahvat  širih razmjera motiviran je prvenstveno vojnim, a potom i trgovačkim interesima Carstva.  Interesima proizašlim iz rimske politike spaljene zemlje, izmeĎu ostalog iskazane na djelu  tijekom slamanja panonsko-delmatskog ustanka (6 – 9. god. posl. Kr.) u priobalnom pojasu i  unutrašnjosti Ilirika. 

Tragovi cesta sa Solinskih natpisa i danas se protežu zaleĎem srednje Dalmacije. MeĎu njima  je dionica antičke prometnice na položaju Čemernica u Dicmu. Osim arheološki, Dicmo i  toponomastički već odavno privlači pozornost znanstvenih krugova. Razlog k tome je što  spada u grupu naselja sa desne strane rijeke Cetine čije je ime sačuvalo predslavensko  podrijetlo.

Naziv Dicmo dolazi od antičkog toponima Decimin (navodi ga  itinerarij Kozmografija Anonima Ravenjanina (Ravennatis Anonymi Cosmographia), nastao u  VII. ili početkom VIII. st.), odnosno ad decimum milliarium, postaje na desetom miljokazu – milji od Salone.

Značaj Decimin-a u kasnoantičkom razdoblju uvjetovan je njegovim  položajem u širem okruženju glavnog grada rimske Dalmacije, gdje s ostalim naseljima poput  Sinja (Osinium) i Trilja (Tilurium) bio neka vrsta predstraže, dijela salonitanske obrambene  linije.

Cesta kroz dicmansko područje podizala je nivo tog strateškog značaja. Čitajući tekst I. i II.  ploče Natpisa u prostoru, dionica antičke magistrale u Dicmu pripada cesti „ … od Salone do  granica provincije Ilirik … ” („ … a colonia Salonitana ad fines provinciae Illyrici … ”).  

Radi se o granici provincije na rijeci Savi, itinerarskoj komunikaciji Salona – Servitium (prema kasnoantičkom dokumentu Notitia dignitatum (oko 400. god.) sjedište  zapovjedništva Prve panonske flote (Praefectus Classis Primae Pannoniae Servitii), identificirano položajem današnje Bosanske Gradiške na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine) dužine 167 rimskih milja (blizu 250 km).

Za potrebe gradnje prometnice angažirana je  inženjerija, veksilacije (vexillationes) VII. i XI. rimske legije. S obzirom na početak Dolabelinog mandata 14. god. posl. Kr., biva dovršena u vrlo kratkom periodu, već 16 / 17.  god. posl. Kr. 

Nakon toliko stoljeća rimska cesta na Čemernici otkriva se sa velikim brojem dobro  sačuvanih kolotečina ili naprosto tragova prolaženja rimskih kola u kamenu vapnencu što  svjedoči velikom intenzitetu prometa ovim područjem tijekom antike.

Ne čudi, ipak je u pitanju magistrala Carstva od značaja poput danas A1 Dalmatine. I narodna predaja čuva uspomenu na nju.

Dicmanska cestovna dionica iz I. st. posl. Kr. je mjesto gdje su  prošla Gospodinova kola, Božja kola. Iza kola ostao je duboko usječen kamen, kolotečine.”