Njemački mediji posljednjih su dana preplavljeni senzacionalističkim naslovima o navodno „ekstremnoj zimi“ koja bi, prema tvrdnjama pojedinih portala, trebala pogoditi zemlju 2025./26. godine. Međutim, meteorolozi upozoravaju da su takve prognoze u potpunosti neutemeljene i da se temelje na nagađanjima, a ne na znanstvenim pokazateljima.
Pojedini članci donose slike zatrpanih ulica i upozorenja na „najhladniju zimu u povijesti“, no meteorolozi ističu kako se slične priče pojavljuju gotovo svake godine – nekad o „paklenim ljetima“, a nekad o „polarnim zimama“. Kako navodi Deutsche Welle, takvi sadržaji uglavnom služe za privlačenje pažnje i povećanje broja klikova, a ne za pružanje točnih informacija.
Izvor trenutnih nagađanja bio je članak koji je slabiji polarni vrtlog povezao s mogućnošću dolaska ledenih valova iz Arktika u Njemačku. Meteorolog Lothar Bock potvrdio je da bi polarni vrtlog ove zime mogao biti nešto slabiji, ali naglašava da to ne mora značiti prodor ekstremne hladnoće.
„Slab vrtlog ponekad dovede do prelijevanja hladnog zraka iznad Arktika prema Europi, no to ne znači da će nastupiti ledena sezona“, objašnjava Bock. Slično mišljenje dijeli i meteorolog Martin Gad iz meteorološkog centra ARD-a, koji ističe kako nikada nije dokazana izravna veza između slabog polarnog vrtloga i ekstremnih hladnoća. Naprotiv, takvo stanje često znači da Arktik više nije toliko hladan kao nekada.
Stručnjaci naglašavaju da pouzdane dugoročne prognoze ovise o nizu faktora, poput temperature oceana, morskih struja i globalnih atmosferskih obrazaca. Meteorolog Karsten Schwanke kratko je poručio: „Ne znamo kakva će biti zima 2025./26.“
Slično navodi i Bock iz Njemačke meteorološke službe (DWD): „O takvoj zimi ne može se ozbiljno govoriti u listopadu. Tek početkom godine možemo analizirati kretanje zračnih masa i prepoznati moguće trendove, ali ne i dati sigurna predviđanja.“
Meteorolozi podsjećaju da se vrijeme može točno predvidjeti najviše deset dana unaprijed. Za razdoblje od tri dana prognoze su relativno precizne, no nakon toga točnost brzo opada. „Mnogi misle da možemo točno predvidjeti vrijeme 20 ili 50 dana unaprijed, ali to jednostavno nije moguće“, zaključuje Bock.
Zime s ekstremnim hladnoćama događaju se otprilike jednom u stoljeću. Posljednja takva bila je zima 1962./63., najhladnija u 20. stoljeću, kada su rijeke i jezera diljem Njemačke potpuno zaledile. Stručnjaci smatraju da je vrlo mala vjerojatnost da bi se sličan scenarij mogao ponoviti u sezoni 2025./26.
Meteorolozi stoga poručuju: o zimi se može ozbiljno govoriti tek kad joj se približimo, dok su prognoze koje predviđaju događaje više od deset dana unaprijed – samo nagađanja.
