Na inicijativu JU Muzej Sarajeva "Bosanski ćilim" je uvršten na Preliminarnu otvorenu listu nematerijalnog kulturno-povijesnog naslijeđa Federacije Bosne i Hercegovine i Preliminarnu otvorenu listu nematerijalnog kulturno-povijesnog naslijeđa BiH.
U partnerstvu sa JU Zavičajni muzej Travnik i istraživačicom bosanskog ćilima Amilom Smajović, dostavljena je prijava s kompletnom dokumentacijom, za upis Federalnom ministarstvu kulture i sporta.
JU Muzej Sarajeva od 1949. godine prikuplja, proučava, čuva, publicira i prezentira društvenu, ekonomsku i kulturnu povijest Sarajeva od najstarijih vremena do danas.
U okviru Etnološke zbirke, te u muzejskim depandansima Svrzina kuća i Despića kuća, Muzej Sarajeva posjeduje značajnu kolekciju bosanskih ćilima koji su dokumentirani, inventarirani i stručno opisani uz fotografije.
Ovime se Muzej Sarajeva svrstava među najveće bosanskohercegovačke muzejske institucije koje čuvaju i stručno elaboriraju ukupnu ornamentiku, simboliku, materijal i druge faktore posebnosti bosanskog ćilima.
Upisom na Listu omogućeno je institucionalno prepoznavanje i zaštita bosanskog ćilima kao kulturnog dobra.
''Bosanski ćilim predstavlja jedan od najautentičnijih oblika materijalno-duhovnog stvaralaštva na prostoru BiH. Kao tekstilna forma koja objedinjuje funkcionalnu, estetsku i simboličku dimenziju, on nije bio samo predmet svakodnevne upotrebe već i nosilac kolektivnog pamćenja, porodičnog identiteta i kulturnog kontinuiteta zajednice. Muzej Sarajeva će zajedno s partnerima i relevantnim državnim službama, raditi na stjecanju uvjeta i ispunjavanju kriterija za uvrštavanjem "Bosanskog ćilima" na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva'', priopćeno je iz JU Muzej Sarajeva.
