BiH: Hipertenzija sve više bolest mlađih ljudi

Hipertenzija je povišen krvni tlak u arterijskom vaskularnom koritu, odnosno u krvnim žilama koji nose krv i hranljive tvari do svih organa i dijelova organizma.

Na Svjetski dan hipertenzije internista kardiolog prof. dr. Amra Macić - Džanković u izjavi Feni kaže da u slučaju hipertenzije nema pravila te da, po njenom iskustvu, ima sve više i mlađih ljudi koji su hipertoničari.

''Jeste da dolazi s godinama života, ali u vrijeme kad je aktualan brzi tempo života i stres hipertenzija je sve više i bolest kod mlađih ljudi. To je nezarazna bolest koja uzima sve više maha, kako u svijetu tako i kod nas. Vezana je za brzi način života, svakodnevni stres i jedan je od prvih faktora rizika za obolijevanje krvnih žila, a poznato je da više od 50 posto populacije

umire od komplikacija nastalih uslijed bolesti krvnih žila'', naglasila je.
Stoga prof.dr. Macić - Džanković upozorava na važnost prepoznavanja hipertenzije posebno zato što u većini slučajeva ta bolest ne biva adekvatno i brzo prepoznata.

''Ljudi uglavnom zanemare glavobolje posebno u potiljku, zujanje u ušima, gubitak koncentracije, opću slabost, umor... Nakon izvjesnog vremena odjednom osjete naglu epizodu vrtoglavice, povraćanje što ih natjera da odu liječniku koji konstatira visok krvni tlak'', naglašava.

Dodaje da je obaveza svih ljudi da, ako brinu o svom zdravlju, nakon 40 godine života povremeno mjere krvni tlak, posebno ako imaju neku od navedenih tegoba. Kao problem naglašava slučaj osoba s povišenim krvnim tlakom koje samoinicijativno smanjuju terapiju, izbacuju određene doze lijekova. To nije dobro.

''Bolja i povoljnija je situacija kad osoba ima tegobe jer je to natjera da uzima lijekove. Nismo niti svjesni kolike komplikacije nosi visok krvni tlak i neadekvatno liječenje. Više od polovine hipertoničara ne uzima lijekove, a polovica od te druge polovice lijekove ne uzima redovno'', upozorava.

U borbi s hipertenzijom umjerenost je ključna, a prof. dr. Macić - Džanković preporučila je zdrav životni stil, umjerenost u prehrani, izbjegavanje stresa, koliko god je to više moguće, pojačanu fizičku aktivnost kao bitan izdušni ventil za negativnu energiju čije nakupljanje i dovodi do stiskanja krvnih sudova i do hipertenzije.

''Veliki broj pacijenata nema tegoba, a dođu s enormno visokim vrijednostima tlaka, što predstavlja dodatni problem kako ga „nagovoriti“ da mora uzimati terapiju'', naglašava. Dodaje da je terapija uglavnom doživotna.

Normalan nivo tlaka je ispod 140/90, sve iznad toga je visok tlak. Ako se u ponavljanim mjerenjima konstatira da ima skokova tlaka iznad tih vrijednosti poželjno je, uz modifikaciju životnih stilova, uzimati adekvatnu medicinsku terapiju. Najčešće raste donji (srčani tlak), s godina su i jedan i drugi povišeni, a u starijoj dobi je znatnije povišen gornji tlak.

Hipertenzija /povišeni krvni tlak/ je glavni uzrok razvoja moždanog udara, infarkta miokarda (srčanog udara), zatajenja srca, aneurizme arterija i nekih oblika kroničnog oštećenja bubrega.