FOTO | Mostarski spomenici ponovno nose kravate

Povodom Svjetskog dana kravate, koji se obilježava 18. listopada, Hrvatska kulturna zajednica (HKZ) Troplet i ove je godine kravatama i leptir-mašnama ukrasila spomenike znamenitih osoba u Mostaru i drugim hercegovačkim gradovima.

Među mostarskim spomenicima koji su dobili kravate nalaze se oni kraljice Katarine, A. B. Šimića, Brucea Leeja, Ive Andrića, Vladimira Preloga, Ilije Jakovljevića i Alekse Šantića.

U suradnji s Hrvatskim domom hercega Stjepana Kosače, HKZ Troplet tradicionalno postavlja i veliku instalaciju pod nazivom "Tropletova kravata ponad Hercegovih vrata", koja ukrašava pročelje Kosače.

Kravate i na spomenicima diljem Hercegovine

Ovogodišnje obilježavanje prošireno je i na druge hercegovačke gradove. U Ljubuškom su ukrašeni spomenici Petru Hercegu Toniću (Peteru Tomichu), fra Lovri Šitoviću i Juri Čuvalu (Georgeu Chuvalu), dok su u Stocu kravate dobili Mak Dizdar i don Ivan Musić.

U Čapljini su ukrašeni spomenici kralju Tomislavu i Ivi Dulčiću, u Ravnom Ruđeru Boškoviću, a u Širokom Brijegu fra Didaku Buntiću, Gojku Šušku i Franji Tuđmanu.

HKZ Troplet svake godine poziva građane i institucije da nošenjem kravate ili organiziranjem prigodnih aktivnosti obilježe ovaj dan i tako pridonesu očuvanju hrvatske kulturne baštine.

Zašto se Dan kravate obilježava 18. listopada?

Hrvatski sabor 2008. godine proglasio je 18. listopada Danom kravate, a datum je povezan s umjetničkom instalacijom koja je pet godina ranije postavljena oko pulske Arene.

Dana 18. listopada 2003. godine oko poznatog rimskog amfiteatra postavljena je golema crvena kravata duga 808 metara. Projekt ustanove Academia Cravatica privukao je pozornost javnosti i postao jedan od najpoznatijih primjera promicanja kravate kao dijela hrvatske kulturne baštine.

Od hrvatskih vojnika do francuskog dvora

Podrijetlo kravate povezuje se s hrvatskim vojnicima koji su tijekom Tridesetogodišnjeg rata u 17. stoljeću nosili marame vezane oko vrata. One su imale praktičnu namjenu, ali i simboličnu vrijednost jer su ih, prema predaji, žene i djevojke vezale muškarcima prije odlaska u rat kao znak ljubavi i vjernosti.

Kada su hrvatski vojnici stigli u Francusku, njihove su marame privukle pozornost francuskog plemstva. Taj je običaj prihvaćen i na dvoru kralja Luja XIV., a Francuzi su ga povezivali s izrazom "à la croate", odnosno "na hrvatski način", iz kojeg se razvila riječ "cravate".

Kravata se s francuskog dvora postupno proširila Europom, a potom i svijetom, gdje je postala simbol elegancije i poslovnog odijevanja.

Upravo na to hrvatsko podrijetlo kravate HKZ Troplet podsjeća svojim tradicionalnim obilježavanjem u Mostaru i Hercegovini.