Atentat koji je promijenio Italiju

Subotnja je večer, 23. svibnja 1992. godine. Sudac Giovanni Falcone, poznati borac protiv mafije, se vozi u pravcu Palerma. U automobilu je i njegova supruga. Vozač Giuseppe Costanza je ovaj put iznimno na zadnjem sjedištu. Za volanom je sam Falcone.

Oko 18 sati na cesti u blizini mjesta Capaci dolazi do eksplozije. U odvodnoj cijevi ispod asfalta je postavljeno 500 kilograma eksploziva, aktiviranog daljinskim upravljačem. Automobil u Falconeovoj pratnji je raznesen u zrak, auto u kojem je Falcone upada u krater koji je na ulici napravila bomba. Umiru Falcone, njegova supruga i tri tjelohranitelja. Sicilijanska Cosa Nostra je izvela napad.

Giuseppe Constanza je preživio atentat. "Pronašli su me onesviještenog na stražnjem sjedištu. Mislili su da ni ja neću uspjeti. Već su mi pripremili lijes. Ali onda sam se probudio", kaže vozač Giovannija Falconea, piše DW.

Prosvjedi na mnogim mjestima

Za Giuseppea Costanzu nakon 23. svibnja ništa više nije bilo isto. A ni na njegovoj rodnoj Siciliji više ništa nije bilo isto. Ljudi su se okupili ispred Falconeove kuće u Palermu, gdje su na stablu smokve ostavljali fotografije, crteže i poruke mira. Prosvjedovalo se na brojnim mjestima, ljudi su reagirali i aktivirali se.

Prije toga, kako se prisjeća gradonačelnik Palerma Leoluca Orlando, sve je bilo drugačije. U 1970-ima i 1980-ima nije postojala samo mafija. „Mafija je imala lice korumpiranih biskupa, mafijaških ministara, imala je lice ljudi koji ne govore, ništa ne čuju ili ne vide i koji su postali saveznici mafije jer su se odrekli svoje slobode i svog dostojanstva", kaže Orlando.

Drugo ubojstvo nekoliko tjedana kasnije

No Falcone se nije dao zastrašiti – on je stotine mafijaša doveo na optuženičku klupu. U takozvanom maxi-procesu od sredine 1980-ih pedantno je i nesputano radio kao istražni sudac. Brojni kriminalci osuđeni su na dugogodišnje zatvorske kazne.

S Falconeom je surađivala i tadašnja državna odvjetnica Karla del Ponte, koja će poslije postati glavna tužiteljica Međunarodnog suda za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije u Haagu. Samo nekoliko dana nakon ubojstva ovog suca del Ponte je, kako sama piše u svojoj knjizi „Lov", primila telefonski poziv. „Vidjeli ste što se dogodilo s Vašim prijateljem", bilo je sve što joj je poručio glas sa sicilijanskim naglaskom. Poruka je, kako je napisala u svojoj knjizi, bila jasna: „Budite radije fini i prijateljski prema nama."

Nekoliko tjedana poslije mafija je usmrtila i suca Paola Borsellinija, Falconeovog prijatelja iz djetinjstva s kojim je također intenzivno surađivao.

Tijekom svojih istraga Falcone je imao puno posla s američkim policijskim snagama, kaže glavni talijanski lovac na mafijaše Maurizio Vallone, koji je na čelu američke Službe za borbu protiv mafije DIA. Iz ovog američkog iskustva, kako kaže Vallone, Falcone je shvatio potrebu centraliziranja rada i to da novi model borbe protiv organiziranog kriminala mora biti podignut na međunarodnu razinu. Time su postavljeni temelji za DIA-u (Direzione Investigative Antimafia), zajedno s posebnim državnim tužiteljima zaduženim za borbi protiv mafije.

„Prati trag novca"

Ubojstvom suca Falconea borba protiv mafije postala je nacionalni zadatak, a čini se da je cijela država istrgnuta iz letargije. Gradonačelnik Orlando, koji je i sam pod policijskom zaštitom zbog svoje borbe protiv mafije, smatra da je 1992. označila prijelaz iz izolirane borbe nekolicine tužitelja, crkvenjaka, političara i  poslovnih ljudi u borbu naroda protiv mafije.

Italija je donijela oštre zakone protiv mafije koji su omogućili hapšenje šefova i članova sicilijanske Cosa Nostre, kalabrijske N'dranghete ili napuljske Camorre. Pridržavajući se Falconeov mota - "Slijediti trag novca" – istražitelji su rekonstruirali porijeklo i odredište novčanih tokova i otkrili slučajeve pranja novca.

No i organizirani kriminal se modernizirao. N'drangheta, najmoćnija organizacija, već više od 15 godina plaća trgovinu drogom bitcoinima i drugim elektroničkim valutama, kaže direktor DIA-e Vallone.

Izazov dakle predstavlja suprotstavljanje akterima na međunarodnoj razini s obzirom na probleme iz područja visoke tehnologije. „To omogućava gangsterima da međusobno komuniciraju, prebacuju novac i peru velike svote novca koje potječu od ilegalne trgovine, posebno trgovine drogom", kaže Vallone.

„Mafija nije nepobjediva"

Mafijaši se osjećaju kao kod kuće u Metaverzumu, koji stvara stvarnost na digitalan način. Prema riječima Vallonea, oni su diplomirali na najboljim svjetskim sveučilištima, poput MIT-a pored Bostona ili u Londonu. Sada, na primjer, kaže Vallone, možete otvoriti virtualni kasino u virtualnom svijetu i zaraditi elektronički novac.

Mafija također koristi NFT (Non-Fungibale Tokens) - tokene koji se ne mogu zamijeniti. Oni su za jednokratnu upotrebu i nepromjenjivi i bivaju pohranjeni na blockchainu. To, kako kaže Vallone, omogućuje premještanje novca bez mogućnosti da ga se odmah prati. Lovac na mafijaše Vallone i dalje je ipak uvjeren u pobjedu i podsjeća na ono što je Falcone uvijek govorio: "Mafija nije nepobjediva, ona je ljudski faktor. I kao i sve ljudske stvari, ona ima početak i imat će kraj."

30 godina nakon Falconeove smrti njegovi nasljednici, poput Vallonea, uvjereni su da će mafija nestati. Pitanje je, međutim, koliko će se to brzo dogoditi.