6 zanimljivosti o zimskom solsticiju

Iako smo naučili da se 21. prosinca obilježava zimski solsticij na sjevernoj hemisferi, ove godine se obilježava 22. prosinca. To je najkraći dan u godini, a ukorijenjen je u astronomskom i religijskom značenju.

Mnoge rane kulture slavile su to kao dan kada se sunce "vratilo", započinjajući razdoblje dužih dana.

Evo pet zanimljivih stvari o zimskom solsticiju.

1. Dan kada sunce stoji

Riječ "solsticij" dolazi od latinske riječi solstitium, što znači "sunce stoji". Znamo da ne stoji, doslovno, ali ovo je dan kada sunce dosegne najjužniju točku kako je vidimo sa Zemlje, a zatim "okrene" smjer, prenosi N1.

Budući da se sunce zapravo ne miče, evo što se događa: Zemlja ne kruži uspravno, već je nagnuta oko svoje osi za 23,5 stupnjeva. Ovaj nagib je ono što uzrokuje četiri godišnja doba. U vrijeme zimskog solsticija, sjeverna hemisfera je najviše nagnuta od sunca u godini.

2. Zimski solsticij jedne hemisfere je ljetni solsticij druge

Zimski solsticij na sjevernoj hemisferi poznat je kao ljetni solsticij na južnoj hemisferi. Na sjevernoj hemisferi ovo je najkraći dan u godini, a nakon toga dani počinju biti duži, a noći kraće. Na južnoj hemisferi 21. prosinca je najduži dan u godini i tada se dani počinju skraćivati, a noći produljivati.

Zemljina najbliža točka suncu zapravo dolazi početkom siječnja. Možda se čini iznenađujućim da u to vrijeme nije ljeto na sjevernoj hemisferi, ali razlika između sunca na njegovoj najudaljenijoj točki (u srpnju) i na najbližoj je samo 3,3 posto, nedovoljno za promjenu godišnjih doba. Nagib Zemljine osi, a ne njezina orbita, daje godišnja doba.

3. To je određena točka u vremenu

Zimski solsticij je najčešće 21. prosinca i iako većina ljudi cijeli dan računa kao solsticij, on se zapravo događa u vrlo određeno vrijeme – točan trenutak kada je sunce izravno iznad tropika Jarca (zamišljena geografska širina između ekvatora i antarktičkog kruga). U 2023. to je će biti 22.12. u 04:27 po srednjoeuropskom vremenu.

Datum solsticija može varirati. Iako je najčešće 21. prosinca, ipak nije uvijek. Može biti i 20. ili 22., a povremeno i 23. prosinca. Posljednji put solsticij je bio 23. prosinca 1903., a sljedeći će biti 2303.

4. Proslave Božića imaju korijene u proslavama solsticija

Možda znate da su mnoge božićne tradicije ukorijenjene u poganstvu, ali stvarni blagdan Božića usko je povezan s poganskim rimskim festivalom koji se zove Saturnalije. Iako Biblija ne navodi datum, povjesničari vjeruju da je Isus stvarno rođen u proljeće ili jesen, a ne zimi jer su pastiri noću vani čuvali svoja stada.

Saturnalije su bile tjedni festival boga Saturna – boga sunca, poljoprivrede i vremena – koji je započinjao 17. prosinca. To je bilo vrijeme gozbe, veselja i darivanja. Iako je datum Božića određen neovisno o datumu Saturnalija, festival je bio toliko popularan da su mnogi njegovi običaji uključeni u slavlje Božića kada je kršćanstvo postalo glavna religija Zapada.

Mnoge kulture imaju festival solsticija koji slavi povratak sunca ili boga sunca.

5. Vrijeme je za dugih sjena

U prosincu na sjevernoj hemisferi sunce je u najnižem luku na nebu što uzrokuje duge sjene od njegove svjetlosti. Sjena koju baca vaš lik na zimski solsticij najduža je koju možete napraviti tijekom cijele godine. Isprobajte u podne i vidjet ćete!

6. Stonehenge i zimski solsticij

Prapovijesni spomenik Stonehengeu u Engleskoj savršeno je poravnat na liniji pogleda koja pokazuje na zalazak sunca na zimski solsticij. Povjesničari misle da je zimski solsticij bio važniji ljudima koji su izgradili Stonehenge od ljetnog solsticija. U svakom slučaju, mnoštvo druida, turista i veseljaka bit će tamo 22. prosinca kako bi gledali izlazak sunca.