Gloria Herostratis

Al' su me druge godine stavili u školu za ostale, i da znate, al' je bila čudna. K'o da su hodali po cesti i pobrali sve ćaknute tipove i metnuli ih na hrpu, od mojih vršnjaka il' mlađih do starih dečki od šesnajst il' sedamnajst godina. Bilo je tu retardiranih svih vrsta, pa spazmofilaca i djece koja nisu znala jest' il' sama ić' na zahod. Ja sam valjda bio najbolji od svih njih.

Winston Groom, Forrest Gump

Herostrat, koji je živio u 4. stoljeću prije Krista, ostao je upamćen kao palikuća koji je uništio Artemidin hram u Efezu, antičkom gradu na zapadnoj obali Male Azije, u današnjoj Turskoj, koji se gradio više od 120 godina. Rimski povjesničar Plinije Stariji navodi kako je Artemidin hram bio dvostruko veći od Partenona, da je u cijelosti bio izgrađen od mramora, osim drvenog kipa Artemide i krova. Antički izvori ga spominju kao jedno od sedam svjetskih čuda.

Piromanska priroda

Herostratovi motivi nisu sa sigurnošću utvrđeni. Ubrzo nakon zločina uhićen je i osuđen na smrt. Prije pogubljenja, navodno, priznao je da je zapalio hram da bi na taj način osigurao vječitu slavu, da ga povijest upamti, zbog čega je u Efezu izglasan zakon "damnatio memoriae" kojim se zabranjuje spominjanje Herostratova imena, da njegovo ime prekrije zaborav. Međutim, to se nije dogodilo. Već u antičko vrijeme nastao je izraz "Gloria Herostratis" kojim se opisuje "slava" kriminalaca i palikuća.

(Suvremeni povjesničari tvrde da je Herostratov čin nagovijestio moderne terorističke činove, uključujući atentat na caricu Elizabetu Austrijsku i napade od 11. rujna.)

Iako njegov točan identitet nikada nije utvrđen, pretpostavlja se da je Herostrat bio bivši rob. Novija povijest Bosne i Hercegovine prepuna je malih, beznačajnih herostrata koji su vlastitu "piromansku" prirodu pretvorili u unosno zanimanje, poput Željka Komšića ili Zlatka Lagumdžije, dvojice najpoznatijih, koje će povijest u dogledno vrijeme sažvakati i ispljunuti. Ostat će, eventualno, ukoliko povijest krene u tom smjeru, a sve upućuje na to, upamćeni kao osobe koje su zbog vlastitih sinekura i nezajažljivog ega razvalili dejtonsku Bosnu i Hercegovinu.

Politička zvijezda

Zijad Krnjić, do jučer anonimni birokrata, član Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje, premetnuo se posljednjih mjeseci u bošnjačku političku zvijezdu, jer je više puta odbio dati suglasnost na izmjene Pravilnika, koje su bile potrebne za preraspodjelu službenika kako bi se mogao otvoriti novi granični prijelaz u Bosanskoj Gradišci.

Riječ je o forestgampovskoj figuri, kadru Stranke demokratske akcije, kojega je na tu funkciju postavio bivši federalni premijer Fadil Novalić, tipičnom primjeru "gloria Herostratis", koja je u bosanskohercegovačkom slučaju svodiva na crknutu komšijnu kravu.

Krnjićev navodni motiv je preraspodjela prihoda Uprave za indirektno oporezivanje između Republike Srpske i Federacije BiH, po kojoj, opet navodno, Republika Srpska treba isplatiti Federaciji oko stotinu milijuna maraka.

Nakon što se urušio dio ograde na mostu iza graničnog prelaza Stara Gradiška, promet je preusmjeren na novi granični prijelaz, koji je svečano otvoren prije nekoliko mjeseci, ali je zbog Krnjićeva "veta" stajao zatvoren.

Histerična kampanja

Zbog stiješnjenosti službenog graničnog prijelaza Stara Gradiška, već godinama se bilježe višesatna čekanja prilikom prelaska granice, čega je svjestan i sam Krnjić, koji je o tome govorio u intervjuu za avaz: "Kad se otvori novi prijelaz smanjit će se gužve i to nije sporno, ali ništa se ne zaustavlja. Bolje bi bilo da su manje gužve, i ja sam za to, ali nije moguće da se rješava problem koji je jednoj strani problem, a sve ostalo da se ništa ne rješava. Izvinjavam se onima što će čekati u redu, ali riješit će se valjda i to uskoro, neće trajati beskonačno."

(Ova posljednja rečenica pomalo podsjeća na lamentacije o "zlatnim kašikama" Alije Izetbegovića, zbog čega se postavlja pitanje je li Zijad Krnjić, ili netko od njegovih nalogodavaca, ikada čekao na granici više sati, kao dobar dio građana Bosne i Hercegovine.)

Nakon "privremenog" otvaranja novog graničnog prijelaza, koje će, što je manje-više sigurno, na užas bošnjačkih herostrata, preći u trajno stanje, pokrenuta je histerična kampanja protiv Srđana Amidžića, ministra financija i trezora u Vijeću ministara BiH, koji je najzaslužniji za "otvaranje" novog graničnog prijelaza, koji je u medijima žestoko i bez rukavica opisao Krnjića kao čovjeka kojega u djelovanju vodi isključivo mržnja i vlastiti interesi, što nije daleko od istine.

Autogol

Događanja oko graničnog prijelaza jedan je od žešćih autogolova zvanične bošnjačke politike. Iz vizure prosječnog europskog birokrate, kojega ne zanimaju bosanskohercegovačke mrtvouzice, blokada graničnog prijelaza svodi se isključivo na besmisleno rasipanje i tuđeg i vlastitog novca, što je neusporedivo veći krimen od zagovaranja "trećeg entiteta" ili samostalne Republike Srpske, čime se daje i određeni legitimitet tim "inicijativama" od strane bošnjačke politike.

Postavlja se pitanje pripada li prijelaz u Staroj Gradišci Bosni i Hercegovini ili Republici Srpskoj. Sudeći po tupavom bošnjačkom patriotskom desnilu, riječ je o republičkosrpskoj instituciji koju treba po svaku cijenu srušiti. Što se dogodilo? Smatra li bošnjačka politika Republiku Srpsku samostalnom državom? Po svemu sudeći – smatra, jer su se u cijelom ovom rašomonu vodili logikom Milorada Dodika: što manje Bosne i Hercegovine – više Republike Srpske.

Bivši američki veleposlanik u Bosni i Hercegovini Michael Murphy oglasio se povodom izvješća o Zapadnom Balkanu koje je administracija Donalda Trumpa podnijela Kongresu te iznio dosad nepoznate detalje o pregovorima tijekom 2021. i 2022. godine.

Apetiti

"Američka intervencija u Vijeću sigurnosti UN-a 12. svibnja sugerira da posvećenost administracije teritorijalnom integritetu BiH nije baš onako čvrsta kako se navodi u izvješću Kongresu. Izvješće je objavljeno nakon te intervencije, ali iskustvo sugerira da je napisano prije nje te da su oni koji oblikuju politiku prema BiH utjecali na to što će, a što neće biti rečeno u UN-u. Etnonacionalistički politički lideri u BiH to su bez sumnje pozdravili, možda čak i gospodin Izetbegović, koji je tijekom pregovora o ustavnoj reformi 2021.-2022. američkim dužnosnicima rekao da bi mogao živjeti s podjelom BiH jer bi njegov dio bio veličine Slovenije", izjavio je Murphy.

Bošnjački politički apetiti, što pokazuje i slučaj s graničnim prijelazom Stara Gradiška, polako kopne: od Lagumdžijine "zapadne Njemačke" iz 2006. godine do Izetbegovićeve "Slovenije" iz 2021. A kako je krenulo, s obzirom na intelektualne kapacitete ministra vanjskog Elmedina Konakovića, bošnjačkog forresta gumpa, pitanje je dana kada će se u istom kontekstu spomenuti Lihtenštajn ili Andora. "Run, Forrest, run!"