Balkanska krčma

U posljednjim danima stare godine činilo se u jednom trenutku kako je došao kraj medenog mjeseca novostvorene koalicije. Zaiskrilo je najprije na relaciji Schmidt - Dodik, kada je Schmidt komentirao "9. januar", Dan Republike Srpske, koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.

"Odluke Ustavnog suda BiH su konačne i obvezujuće i moraju se poštovati na cijeloj teritoriji BiH. Dakle, obilježavanje 9. januara kao Dana RS-a pokazuje jasno neprihvatanje Ustava BiH, vladavine prava i otvoreno nepoštivanje odluka i autoriteta Ustavnog suda BiH. (...) Tražim od svih javnih zvaničnika da to poštuju i okrenu se ka zajedničkoj budućnosti. Dejtonski mirovni sporazum je postavio temelje za miran razvoj i on se mora poštovati", izjavio je Schmidt.

Dvostruki standardi

Christian Schmidt je posljednja osoba na kugli zemaljskoj koja ima pravo govoriti o odlukama Ustavnog suda BiH, kao i o poštivanju Dejtonskog sporazuma. Tako nešto moguće je isključivo u banana-državama poput Bosne i Hercegovine. Je li odluka Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića iz 2016. godine obvezujuća? Dvostruki standardi i insistiranje na odlukama Ustavnog suda samo u onim slučajevima kada to jednoj politici odgovara, jedan je od glavnih uzroka civilizacijskog sunovrata BiH. Ili će se poštovati svaka odluka Ustavnog suda ili neće nijedna. Sve drugo je obmana i stvaranje države metodom krivog srastanja.

Zatim se novi(?)-stari federalni premijer Nermin Nikšić na novogodišnjem prijemu koji je upriličio SDP osvrnuo na pitanje državne imovine, što je glavni kamen smutnje na relaciji Sarajevo - Banja Luka: "U posljednje vrijeme ono što predsjednik SNSD-a Milorad Dodik radi i priča odudara od tog sporazuma i nama ne pada na pamet da pravimo bilo kakve kompromise i ustupke kada je u pitanju država BiH. O imovini BiH, o imovini države moraju odlučivati institucije države BiH."

Nermin Nikšić je, da parafraziram samoga sebe, posljednja osoba na kugli zemaljskoj koja ima pravo govoriti o odlučivanju unutar institucija BiH. Ne samo on, ovo vrijedi za sve naše političare, jer su institucije BiH uglavnom provodile odluke koje su se donosile po birtijama ili su bile rezultat diktata međunarodne zajednice. Nikšić, također, poput Schmidta uvažava samo one odluke Ustavnog suda koje mu idu u prilog, što je moglo funkcionirati nekada, u vrijeme "zavrtanja ruku", ali danas naprosto ne može.

Državna imovina

Pitanje državne imovine, jedno je od onih pitanja koje Dejtonski sporazum nije nedvosmisleno riješio. Stanje kakvo imamo danas na terenu, gdje svaki entitet raspolaže "svojom imovinom", je na duže staze neodrživo, jer dovodi do bujanja korupcije, a uz to, imaginarna "državna imovina", ma što to značilo, jedini je preostali, barem na formalnoj razini, kohezivni faktor u zemlji. Zbog čega ovo pitanje nije na adekvatan i nedvosmislen način riješeno Dejtonskim mirovnim sporazumom, već ga se pokušava premostiti sumnjivim političkim odlukama Ustavnog suda?

Postdejtonski ustroj Bosne i Hercegovine polazi od činjenice kako "državna imovina", odnosno javno dobro pripada entitetima. Jer kako drugačije objasniti bujanje mini-hidroelektrana po cijeloj zemlji, o čemu su ponajprije odlučivali lokalni šerifi bliski vladajućim strankama. Mogao bih na ovom mjestu nabrojati cijeli niz sličnih detalja. Je li itko od bošnjačkih političara, lažnih patriota koji se već više od četvrt stoljeća busaju u državotvorna prsa, uključujući i Nermina Nikšića, ikada reagirao na tu činjenicu? Ili se to samo odnosi na Milorada Dodika i Republiku Srpsku?

Također, BiH na "državnom nivou" nema strateška ministarstva koja odlučuju o energetskoj politici, poljoprivredi, kulturi... Svi ti resori u određenom obliku postoje isključivo na nižim razinama, na razini entiteta i županija unutar Federacije. Pitanje državne imovine nikada neće biti riješeno nekakvim "papirnatim odlukama", bez obzira tko stoji iza njih, Ustavni sud ili visoki predstavnik.

Klaunovi iz Ustavnog suda

Treba podsjetiti na niz diskutabilnih odluka Ustavnog suda, poput jedne s kraja devedesetih, kada su klaunovi iz ove institucije pojam "županija" proglasili ni manje ni više već neustavnim, preferirajući stari bosanski izraz - kanton, što je zapravo negiranje osnovnih ljudskih prava, a to je pravo na vlastiti jezik. S druge strane, pojam "šehid" je bio (i ostao) u skladu s Ustavom. Ako bilo tko, pa makar se on zvao Christian Schmidt, misli da treba poštovati slične odluke, samo nastavlja pogubnu praksu koju bismo mogli opisati jednom ironičnom narodnom izrekom koja kaže: Čime si se trovao, time se i liječi. Ovo vrijedi, možda, u slučaju teškog mamurluka, koji brzopotezno presiječete jednom ljutom (nisam probao, ali neki kažu da funkcionira), ali stvarati državu na tim načelima nije baš uputno.

U ovu besmislenu "polemiku" uključilo se i bosanskohercegovačko Veleposlanstvo SAD-a. U poruci na zvaničnom Twitter profilu američkog veleposlanstva navedeno je sljedeće: "Ustav BiH i relevantne odluke Ustavnog suda BiH su jasne. BiH je titular državne imovine i nadležnost za njene uređenje spada u isključivu nadležnost institucija na državnom nivou. (...) Republika Srpska (RS) mora se u potpunosti pridržavati Ustava i odluka institucija Bosne i Hercegovine, uključujući konačne i obvezujuće presude Ustavnog suda BiH, sviđale se one vlastima RS-a ili ne."

Iz američkog veleposlanstva ne navode vrijedi li ovo samo za Republiku Srpsku, dok je u Federaciji BiH nešto slično dozvoljeno. Za njih isto pitanje s početka ovog teksta: Je li odluka Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića iz 2016. godine obvezujuća?

Dodikov odgovor

Zanimljiva je činjenica da američko veleposlanstvo u svojoj poruci ne spominje Dejtonski mirovni sporazum, što, možda, govori u prilog tome da odluka Ustavnog suda BiH o državnoj imovini nije utemeljena isključivo na pravnim činjenicama, jer bi to u suprotnom zasigurno spomenuli.

Na poruku iz američkog veleposlanstva žestoko je odgovorio Milorad Dodik. Dodikov odgovor sarajevski "državotvorni mediji" su objavili djelomično, kao i neki hrvatski "probosanski mediji", i to samo onaj dio u kojem Dodik pomalo mahalaški proziva američkog veleposlanika.

Međutim, o nekim drugim dijelovima izjave Milorada Dodika treba ozbiljno razmisliti: "BiH nema vladu i Vi svojom lažnom tvrdnjom hoćete tako nešto uspostaviti. Ali to se ne tiče Vas. To je riješio Ustav BiH. Samo ovakva BiH može biti vaše utočište jer se ne radi o ozbiljnoj državi. Tko ste uopće Vi da govorite o imovini i još da to tumačite? Pitanje imovine je riješio Daytonski sporazum i Ustav BiH. Samo spekulanti kao Vi mogli su kreirati da to može biti predmet visokog predstavnika, a i sami znate da to nije, jer je Vaša zemlja garant Daytonskog sporazuma."

Ili sljedeći dio: "U Daytonskom sporazumu jasno piše, slovom, a ne nekakvim duhom koji vi namećete, da je imovina vlasništvo Republike Srpske i Federacije BiH. I to se neće promijeniti bez obzira na to što Vi sa svojim lažnim visokim predstavnikom i stranim sudcima u Ustavnom sudu pokušali uraditi."

Međutim, zanimljiv je tajming ove najnovije runde prepucavanja, koje pomalo podsjeća na besmislene rasprave po balkanskim krčmama. Tko je i zbog čega prekinuo kratkotrajnu idilu novokomponirane tronacionalne koalicije? I za čiji račun? Jedina politička grupacija kojoj nešto slično u ovom trenutku odgovara je Izetbegovićeva SDA?

Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima osobni su stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Bljesak.info. Navedeni stavovi ne odražavaju ni stav bilo koje ustanove, subjekta ili objekta s kojima je povezan autor.