Svima koji slave Praznik demokracije

Danas kreće petomjesečna priprava za praznik demokracije. Ovo je krajnje neobično raspisivanje izbora u našoj zemlji. Sve je učinjeno po zakonu, ali na štetu građana. Nedavno gledamo predsjedničke izbore u Francuskoj i veliku dramu oko broja apstinenata, a tek svaki peti građanin Francuske odlučio je da ne želi sudjelovati u političkom izboru, Francuske koja se tehnički prostire na pet kontinenata. U nas je izlazak na izbore kao odlazak zubaru – ne želiš, strašno je i skupo, a u svakom slučaju trebao bi.

Dragane, zatvori prozor

Prva stvar koja će sigurno upasti u oči jest činjenica da sada konačno imamo presude koje potvrđuju da federalna tijela vlasti ne bi smjela biti imenovana na način na koji će biti imenovana nakon izbora. Uzalud je Božo Ljubić apelirao, uzalud je majka u pjesmi Zabranjenog Pušenja upozoravala Dragana da zatvori prozor...

Značajan segment vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine bit će imenovan nelegitimno, makar i bio izabran po zakonu. Problem je s jedne strane u tvrdolinijaškoj bošnjačkoj elitističkoj politici. Posljednjih dana slušamo o nekakvih 60% probosanskih snaga koje Dragan Čović želi eliminirati, ali ja velim da Bakir ne bi trebao postiti, ako mu škodi u prosuđivanju.

I Bakir i ja smo vjerojatno u zabludi, jer tu se očito radi o zlobnom poništavanju probosanskih nastojanja. Ne vidim vam ja da su srpski zastupnici ili Hrvatski narodni sabor protubosanski, pa svi mi želimo stabilnu i naprednu Bosnu i Hercegovini u kojoj će biti reda.

Osobno znam da me Bakir nije sigurno ubrojao u tu svoju matematiku 60%. A ja smatram kako Bosni i Hercegovini treba jedan predsjednik i po jedan predsjednik u entitetima. Ali (zar mislite da može bez ali) prvo treba smiriti nacionalne duhove i vratiti povjerenje među narodima. A to je moguće jedino uz dovršetak priče o biranju predstavnika, legitimnih, legalnih, ne nekakvih bivših Milanovićevih jarana, jer to im je realno jedina veza s hrvatskim narodom.

S druge strane, nepravedno je da Hrvatski Narodni Sabor još uvijek inzistira na 'paketu', ako smo mogli makar djelomično riješiti neravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Za sve su krivi biciklisti i Židovi

Ironično je, i smiješno i tragično da je ovo dio izjave prvog predstavnika obespravljenih u Bosni i Hercegovini, Jakoba Fincija. Naravno, kada je jučer izgovorio da su za sve loše krivi biciklisti i Židovi, sve jedan čovjek se zapitao: 'Zašto biciklisti?'

Biciklisti voze vlastitom snagom, ne zagađuju ozon, urušavaju sustav zdravstvenog osiguranja, ne troše gorivo, gotovo da ne troše ni gume, vrlo rijetko trebaju mehaničara, praktično nikad električara. Samim svojim postojanjem biciklisti uništavaju sav ekonomski motor države.

Ali to ne daje niti jedan razlog zašto su Židovi problem. Jer nema tog razloga. To je strašna povijesna tragedija koja je kulminirala u nacizmu, ali zapravo postoji među nama već tisuće godina.

Danas raspisani izbori u Bosni i Hercegovini još su jedna tragedija za Židove i sve ostale obespravljene, poput biciklista, Roma... Još uvijek nismo riješili pitanje presuda Europskog suda za ljudska prava iz 2009. godine.

Problem je u ovom slučaju ne samo u obespravljenosti Hrvata, nego u cjelokupnoj zadrtosti triju sila beha osovine. Da imamo riješeno ovo pitanje, mogu se kladiti da nikad ne bismo izabrali Željka Komšića u Predsjedništvo BiH, jer taj čovjek ne bi smio biti niti na čelu mjesne zajednice, a da ne govorim o diplomatski previše utjecajnom mjestu za jednu takvu političku karikaturu.

Pitanje suvereniteta

Nemojte misliti da je problem raspisivanja izbora upitan samo u domenu segregacije manjina ili Hrvata u Bosni i Hercegovini. Bošnjak iz Banjaluke ili Srbin iz Mostara također ne mogu biti izabrani u Predsjedništvo BiH. Ovo je daleko najozbiljnija degradacija ljudskih prava u našoj zemlji. Zamisli da se odluči neki Srbin iz Federacije BiH, ili isto tako Hrvat ili Bošnjak iz Republike Srpske, da se krene zalagati za program vraćanja na vlastita ognjišta, za osiguranje životnih uvjeta povratnika u dva entiteta. Da na tome gradi kampanju.

Nemoguće u Bosni i Hercegovini, jer samo veliki branitelji nacionalnih interesa mogu biti izabrani u Predsjedništvo BiH. Isto kao što u Dom naroda mogu biti birani samo prijatelji Trojice.

Ili zamislite, sada kada je Središnje Izborno Povjerenstvo raspisalo izbore, po kakvim god pravilima to bilo. Ali nema novca za izbore. Tko može natjerati Stožerne da im daju novce?! Polulegitimni predstavnik međunarodne zajednice možda?! Sud neki kao?! Pa zar već odavno ne govorimo da su sudovi politički?!

I kako će izbori biti održani bez para?! Bit će manji listići, sitniji font, bit će siva umjesto crnih slova... ne kontam.

Na kraju krajeva, raspisivanje izbora po pravilima kakva jesu je porazno i po pitanju općenito demokratskih prava. Već godinama vidimo da o budućnosti države odlučuje manje od polovine ljudi. I od te polovine, ne postoji adekvatan nadzor da su njihovi glasovi ispravni, da nisu podmetnuti, iskrivljeni, prepravljeni...

Čak evo i da jesu, nije riješeno pitanje komu pripada mandat?! Zašto postoje preferencijalne liste prema kojima na čelu gradskog vijeća može biti čovjek kojem je manje građana dalo povjerenje nego vas koji ste pročitali kolumnu i time meni dali dio svoga povjerenja.

Dakle, taman i da su izbori u Bosni i Hercegovini raspisani po pravilima koja su po nekim kafanama dogovorili Bakir, Dragan i Mile... U našem izbornom sustavu nije odgovoreno pitanje suvereniteta osobe kojoj predajemo pravo da nas sutra zastupa. A to nije nimalo bezazleno, to je pitanje na koje mnogi umni ljudi pokušavaju adekvatno odgovoriti još od drevne Grčke. No evo, u nas, kad god ovakva pitanja dođu pred parlament, elektronsko glasovanje, nadzor izbornog procesa, da ti svatko ne ulazi u kuću provjeravati koga si zaokružio... nađu se neka preča pitanja.

Na dobro vam došao praznik demokracije! Samo ja tu ne vidim demokracije.

Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima osobni su stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Bljesak.info. Navedeni stavovi ne odražavaju ni stav bilo koje ustanove, subjekta ili objekta s kojima je povezan autor.