Blago budalama, njihovo je AI kraljevstvo

Kaže sinoć Donald da se ne treba govoriti umjetna inteligencija, nego superinteligencija. Ne sumnjam da je od njega pametnija, ali od mene bome nije. A nadam se ni od tebe. A taman i da jeste isto pametna kao mi, ja sam to sve smislio na ugodnih 36,6 Celzija. Nek proba umjetna biti tako cool.

No, posljednjih dana sve se više priča o strojnoj inteligenciji, točnije nekakvim data centrima u Mostaru. Postoji nekoliko razloga zbog kojih se oni ne mogu realizirati u Bosni i Hercegovini, kao i nekoliko razloga zbog kojih su oni neminovnost. No, da ne razotkrivam baš sve, idemo redom.

Imamo potencijal i ništa više

Osnovna pravila za podatkovne ilitiga data centre (meni je nekako Data onaj kapetan iz Zvjezdanih staza, oprostite mi što ne želim njegov simpatični lik uprljati pričom o serverskoj sobi) tiču se pristupačnosti napajanja, hlađenja i povezivanja. U Hercegovini sve je to potencijal i ništa više.

Prvi je uvjet da serversko postrojenje poput ovog, i da, oblak (cloud) je samo nečiji tuđi kompjuter, ima stabilno i snažno napajanje. Bosna i Hercegovina prilično kasni za Europskom Unijom u pitanju zakonske regulative i vjerujem da je ideja da se ovdje postave energije gladni centri potekla upravo zbog toga što se naša električna energija uskoro više neće moći izvoziti. Bit će previše skupa. Ali zar mislite da će europske zemlje dopustiti da mi samo zamijenimo potrošače naših prljavih elektrana tako što ćemo električnu energiju prodavati data centrima, pa naravno da će iz EU vrlo brzo shvatiti što radimo i donijeti neki pravilnik da nam istu ekološku taksu naplaćuju i za svaki bit koji iziđe izvan naših granica. Pa ne žele oni udisati naše kancerogene oblake, zato i traže da izvršimo tranziciju elektroenergetske mreže.

Nadalje, ekološke dozvole. Tu smo mi itekako slabi i to je možda i privlačno investitorima za podatkovne centre. Već je iz primjera u Sjedinjenim Američkim Državama primijećena veza između serverskih postrojenja i zdravlja ljudi te okoliša. Naime, trenutno se rade istraživanja o zvuku, jer velike serverske sobe i nemaju prevelikog utjecaja u obliku dima i sličnoga, ali postoje određene frekvencije za koje stanovništvo tvrdi da im izazivaju stalne glavobolje i remete san. A o pitanju vode da i ne govorim. Ma koliko S(c)am Altman pričao da hlađenje ovakvih institucija ne koristi puno vode... koristi. Vaš uobičajeni kućni kompjuter radi na temperaturi između 60 i 70 Celzija i ma koliko to zvučalo bezazleno, pomnožite to sada s tisućama mnogo snažnijih računala, onih koja vrte AI promptove u tili čas.

Mi sada nemamo problema s vodom. Ali to je, ponavljam, sada. Već se u dolini Neretve postavljaju mjerne postaje koje računaju dinamiku i intenzitet prodora slane vode u Hercegovinu, a sve zato što se odavno u Hercegovini radi na realizaciji oduvijek spornog projekta Gornjih Horizonata. Dodik to šutke uvodi, zatvara i preusmjerava prirodnu mrežu podzemnih voda. Čak i ukoliko ne pratite promjene u prirodi statistički i detaljno, i sami primijetite da su zime nekad bile oštrije, da su ljeta bila podnošljiva jer je bilo više vode. Danas je sva voda s naših planina u pravilu preusmjerena kroz mini hidroelektrane, a nerijetko i što dalje od Neretve.

E sad, da imamo potencijala, imamo, a opet i nemamo. Naime, data centar treba vezu s Internetom, brzu, snažnu, i makar je Mostar na dobroj trasi, to je internet kojeg svi mi koristimo. Ima nekih rezervnih putanja, primjerice nikad implementirana mreža željeznica, koja od svoje izgradnje koristi optiku, još dok je ona bila nezanimljiva drugim industrijama. Ali u pravilu bi taj internet bio vaš internet, kojeg bi vam oduzeli. A znate već od ranije da je Bosna i Hercegovina uvjerljivo na začelju po primjeni novih internetskih tehnologija.

Data centri su budućnost

Opet, kažem, neminovnost je da kad-tad dobijemo makar neke manje podatkovne centre. Naime, posljednjih dana sve je preplavljeno pozivima da se zaustavi izgradnja takvih centara, a opet, većina tih objava popraćena je nekim AI uratkom. Nekom grafikom, nekim AI slop pamfletićem.

Svi ste vi poletjeli da kompanijama koje razvijaju LLM-ove podijelite svoje značajke lica, poze, izraze, kretnje, kad je ovo nedavno bila pomama za slikama iz 80-ih. Vaša djeca uglavnom više ne pišu zadaće, nego zadaju prompt, vi ste prestali pisati i smišljati lijepe misli, za zahtjeve, čestitke, sućuti... za sve koristite AI. I onda nećete data centar. Top!

Najveći poraz domaćeg marketinga bilo je kada su posljednjih mjeseci zavladali AI pamfletići i flajeri za svaku ludu manifestaciju koja se događa u našoj regiji. Vi znate, nadam se, da kad prepustite umjetnoj inteligenciji da vam nešto uradi, onda to pokazuje većini nas drugih da ste bili brzopleti i lijeni sami sjesti i napraviti nešto, možda čak i jednostavno, ali simpatično. Ono tipa neka škrabotina i tako.

Što se mene tiče, ja svakodnevno koristim umjetnu inteligenciju, da budem točniji, napredne algoritme velikih jezičkih modela (nekako ne želim taj tupavi softver zvati inteligencijom, prvenstveno jer i pored najobičnijih kućnih ljubimaca koji sanjaju, maštaju, vole... LLM izgleda primitivno i tupavo). Moj posao ima dosta toga repetitivnog, tipa, pretipkavanje tuđih izjava da bih na kraju mogao složiti tekst. Taj dosadni posao posljednjih godina prepuštam umjetnoj inteligenciji i realno, za ono što je meni trebalo desetak minuta tipkanja, LLM uradi za dvije do tri minute. Isprva su se LLM alati koje koristim nudili da mi napišu tekst... ali vi znate da je ljudski mozak toliko suptilan i detaljan, te nema šanse da takav tekst zvuči prirodno.

Možda LLM-ovi s vremenom uspiju preći ovu donju granicu da ih odmah ne primijetimo, nepotrebne crtice, nabrajanja svega u tri primjera i slično. Ako se imalo unesete, prepoznat ćete LLM za tili čas, jer sve to je već viđeno all over the World Wide Web, a LLM samo imitira čovjeka, tu nema ni najmanje inteligencije.

No, eto, kako ljudi generalno postaju gluplji jer ne žele razmišljati, ne žele biti kreativni, ne žele biti domišljati, inženjeri... neminovnost je da podatkovni centri budu svugdje, baš kao i elektroliti umjesto vode.

Inteligencija je taktika

A recite mi, evo iskreno, ima li smisla i da se odupirete? Što ste to vi svi zajedno inteligentno napravili?! Pogledajte samo ovu posljednju predizbornu kampanju. Doslovce iste šuplje, glupe priče i vi to, da ne kažem pušite, ali dudlate definitivno. Sve isto kao i prije deset i dvadeset godina, a ni najmanjeg pomaka u smislu boljeg standarda življenja.

Vaši su voždovi sve više odnarođeni, sve više gube vezu s vama sirotinjom, a jer im vi to dopustite, plašite ih se kao da su u najmanju ruku komunisti koji imaju miliciju. Vi iziđete na svake te glupe izbore i zaokružite jedno te isto i očekujete novi rezultat (ovaj se citat pripisuje jednako Marku Twainu, Albertu Einsteinu i Benjaminu Franklinu, slobodno odaberite kojeg hoćete). Jednostavnim rječnikom, to vam nije inteligencija.

I ako vi nećete da se trudite, neka će druga inteligencija. Jer inteligencija je neminovnost u razvoju prirode i svijesti. Danas znamo da svijest, pa samim time i zavidan stupanj inteligencije posjeduju sisavci, dinosauri (ptice), glavonošci pa čak i neke ribe. A postoje dokazi da i biljke i gljive također imaju neki sustav komunikacije, za što je, opet, potrebna osnovna inteligencija. Zapravo, na kraju ćemo naučiti da je čitava Zemlja jedan veliki inteligentni organizam, samo se plašim da će biti kasno. Kad nadžidžamo još ratova, još zagađenja i još podatkovnih centara i sličnoga truleža naše vrste, Zemlja će nas se sama riješiti.

Zaguglajte, ne pitajte AI, nego baš odite na pretraživač i pronađite AMOC (Atlantic Meridional Overturning Circulation). Pa vidite kako će nas se Zemlja uskoro riješiti jednim globalnim prevrtanjem klime i koječega. Već smo majku Zemlju dovoljno naljutili u posljednjih stotinjak godina, svojim ratovima, industrijom, a sada nećemo više ni da razmišljamo, nego ćemo data centre.