Turistička senzacija: Ovo neobično mjesto u proljeće izgleda nestvarno

Ljubičasta polja lavande u Provansi, jarko žuti suncokreti u Toskani, nepregledni nizovi tulipana u Nizozemskoj... Svijet je prepun boja, samo treba znati gdje gledati.

A jedna od najspektakularnijih prirodnih transformacija događa se svake godine u Japanu, kada proljeće prekrije krajolik nježno ružičastim cvjetovima trešnje.

Planina Yoshino, prekrivena tisućama stabala trešnje, izgleda zaista kao prizor iz neke davne japanske legende i jedno je od najposebnijih mjesta na svijetu koje vrijedi doživjeti upravo u proljeće.

Jedno od najslavnijih mjesta za uživanje u cvjetanju trešanja

Planina Yoshino duboko je urezana u karte ljubitelja cvatnje japanske trešnje. Nalazi se u prefekturi Nara, dio je planinskog lanca Omine Renzan a već je stoljećima, tvrdi se, jedno od najslavnijih mjesta za uživanje u tom predivnom spektaklu ljepote.

Prva stabla trešnje tamo su navodno zasađena još prije 1300 godina. Danas njezine padine krasi oko 30 tisuća stabala, i to različitih vrsta.

Planina podijeljena u četiri različite zone

U biti, Yoshino nije "standardna" uobičajena planina, već se radi o na sjever orijentiranoj planinskoj kosi podijeljenoj u četiri područja – Shimo Senbon (nižih 1000 stabala) u podnožju planine, Naka Senbon (srednjih 1000 stabala), Kami Senbon (gornjih 1000 stabala) i Oku Senbon (unutarnjih 1000 stabala) na samom vrhu planine.

Posjetitelji, kako se uspinju po njoj prakticiraju "hanami", odnosno japansku praksu uživanja u ljepoti cvijeća, pogotovo cvatu trešnje. Prolaze isto tako i kroz istoimeni gradić koji se proteže na planini, prepun hramova.

Različite vrste stabala cvjetaju u različito vrijeme

No, ova je planina posebna i po tome što dolazi s "vodičem" za uživanje u njoj. Naime, cvatnja u pravilu kreće od kraja ožujka ili početka travnja, a vrhunac dostiže sredinom travnja, prenosi Japan Guide.

No, kako stabla trešnje rastu na različitim nadmorskim visinama, sezona cvatnje rastegnuta je na više dana i cvatnja "seli" odnosno "penje" se niz planinu jer drveće zasađeno na njezinu vrhu cvjeta posljednje.

Naravno, ovo je teorija – priroda je gospodarica u praksi pa cvatnja može i odudarati od ovog uobičajenog rasporeda.

Pješačenje ili pak vožnja žičarom

Područje Shimo Senbon odnosi se dakle na samo podnožje planine, gdje se nalazi i ‘niži’ dio grada, a uspon na više visine može se, osim pješice, svladati i žičarom, jednom od najstarijih u Japanu.

Područje Naka Senbon "pokriva" ostatak grada uzduž grebena planine, a unutar te ‘zone’ nalazi se i većina infrastrukture – smještaji, sadržaji, kao i slavni hramovi Kinpusen-ji i Yoshimizu.

Ovaj potonji diči se odličnim pogledom prema vrhu planine. Pri vrhu tog ‘pojasa’ nalazi se i park Naka Senbon, jedno od najslavnijih mjesta za hanami piknik na području planine.

Na vrhu manje stabala, ali i više mira

U gornjem pojasu, Kami Senbonu, gradska infrastruktura sve je rjeđa, ima i manje ljudi, dok se najljepši pogledi pružaju s vidikovca Hanayagura, udaljenog kojih sat vremena hoda od gornje postaje žičare.

Na samom vrhu, području Oku Senbon, ima najmanje drveća trešnji i ne vide se u ružičasto obojene padine, no cvatnja nastupa kasnije i isplati se, kažu znalci, potegnuti sat i pol hoda od žičare ako se slučajno zakasni na cvatnju na nižim razinama.

Pročitajte još

Japan zabilježio rekordan broj turista u 2024.

Opjevana u pjesmama, klasičnoj literaturi i poeziji

Planina Yoshino neizostavni je dio japanske kulture. Opjevana je i u klasičnoj literaturi i poeziji, a kao mjesto na kojem rastu stabla trešnje poznata je još iz razdoblja Heian, koje je trajalo od 794. do 1185. godine.

Tada, u 12. stoljeću, nasadi trešanja su navodi bili još veći, a kasnije su bili mijenjani za ekonomski isplativije drveće. Sada se nasade pokušava vratiti na staro. Lokalitet je uvršten i na popis svjetske baštine, pod imenom Sveta mjesta i hodočasničke rute planinskog lanca Kii.

Za sadnju trešanja "krivi" poklonici shugenda

Iako nema jednoznačnog odgovora na pitanje zašto baš tamo raste toliki broj trešanja, uvriježeno je mišljenje da je razlog taj što je drvo trešnje sveto drvo Zao Gongena, središnjeg božanstva Shugenda, planinskog asketizma koji se prakticira u tom području.

U ljetnim mjesecima planina Yoshino vrvi poklonicima te religije koji se okupljaju u spomenutom hramu Kinpusen-ji, piše Putni Kofer.