Zadarski arhipelag jedno je od najrazvedenijih područja na hrvatskom Jadranu, a sastoji se od 300-tinjak otoka, otočića i hridi koji se prostiru uz čarobnu obalu sjeverne Dalmacije.
Najveći među njima je Dugi otok, tu su i Pašman, Ugljan te Silba, iznimno popularni među turistima, ali i brojni manji, pomalo skriveni te nerazvikani otoci koji su zadržali autentičan ugođaj i duh nekih prošlih vremena koje toliko volimo.
Baš takav je i Rivanj, malen otok tišine, netaknute prirode i sporijeg ritma života.
Smješten je nedaleko od Zadra, između Ugljana i Sestrunja, a od potonjeg ga dijeli Rivanjski kanal.
Površina mu iznosi oko 3,6 četvornih kilometara, dug je 3,4, širok do 1,4 kilometra, dok mu se obala prostire na oko 10 kilometara. Najviši vrh otoka zove se Lukočina, leži na 112 metara nadmorske visine i s njega se pruža prelijep pogled na susjedne otoke.
Rivanj je obrastao makijom i niskim raslinjem, a u njegovoj unutrašnjosti ušuškalo se jedino istoimeno selo sa svega 20-ak žitelja.
Zanimljiv je i podatak da čitav otok ima samo dva prezimena, Radulić i Fatović. Ispod stare jezgre mjesta, tik uz more prema jugozapadnoj obali, nalazi se mala luka uz koju se s vremenom razvilo novije naselje.
-webp.webp&w=1920&q=75)
U blizini Rivnja nalazi se i nekoliko manjih otočića: na sjeverozapadu su to Tri Sestrice, a na sjeveroistoku Jidula.
Iako malen, Rivanj na sjeveroistočnoj strani ima dvije uvale čija ljepota ostavlja bez daha. Zovu se Dubrinka i Lokvina, a krase ih kristalno čisto more i mirne plaže.
Tragovi života na ovom zadarskom dragulju sežu još u prapovijest, o čemu svjedoče ostaci liburnskih gradina na lokalitetu Vela Glava.
Otok je u srednjem vijeku bio dio zadarske komune, a u pisanim izvorima prvi put spominje se sredinom 14. stoljeća pod imenima Rivan ili Ripanium. Godine 1640. Rivanj je kupila zadarska plemićka obitelj Lantana.
Prema predaji, današnje naselje početkom 16. stoljeća osnovali su doseljenici s otoka Ugljana.
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća velik broj mještana emigrirao je u Sjedinjene Američke Države, dok se nakon Drugog svjetskog rata većina njih trajno preselila u Zadar. Ipak, Rivanj je i dalje zadržao snažan osjećaj zajedništva i autentičnog otočnog života.
Od sakralnih spomenika, u ovoj nerazvikanoj, ali veličanstvenoj jadranskoj oazi pronaći ćete kapelicu sv. Jelene, zaštitnice Rivnja, čiji se blagdan slavi 18. kolovoza.
Crkvica datira iz 19. stoljeća i leži na uzvisini s koje puca fantastičan panoramski pogled prema Zadru. Tu su i vrijedni ostaci srednjovjekovne crkve sv. Barbare.
-webp.webp&w=1920&q=75)
Kao što smo već rekli, more oko otoka bogato je ribom pa ga vole i sportski ribolovci i ronioci, a njegove pješčane uvale i skriveni stjenoviti kutci idealni su za uživanje u morskim radostima, piše Putni Kofer.
Ondje nema ni hotela ni noćnih klubova, samo priroda koja očarava i zove na istraživanje. Ako tražite potpuni mir i želite makar nakratko pobjeći od stresa, gradske vreve i masovnog turizma, Rivanj je mjesto koje ne smijete zaobići!
