Ljetovanja pod upitnikom: Aviokompanije u Europi već otkazuju letove

Ljetni odmori u Europi pod znakom su pitanja dok se zrakoplovne kompanije suočavaju s rastućim cijenama avionskog goriva i mogućim poremećajima u opskrbi.

Niskotarifna zrakoplovna kompanija Transavia ovaj je tjedan najavila prva otkazivanja letova u svibnju i lipnju, navodeći nagli rast cijena kerozina, široko korištenog avionskog goriva. Kako rat na Bliskom istoku traje, europski zračni prijevoznici pripremaju se za dodatna otkazivanja, ali se nadaju kako će izbjeći nestašicu goriva koja bi ovog ljeta prizemljila njihove flote.

Pitanje koje se sve češće postavlja jest je li uopće sigurno planirati letove ovog ljeta. Zbog blokade Hormuškog tjesnaca, koja remeti globalna naftna tržišta, raste zabrinutost kako bi Europa mogla ostati bez avionskog goriva nekoliko tjedana prije vrhunca ljetne sezone.

Alarm je upaljen sredinom travnja, kada je čelnik Međunarodne agencije za energiju upozorio kako Europa ima "možda šest tjedana zaliha avionskog goriva".

Transavia je tako postala najnovija zrakoplovna kompanija, nakon Ryanaira i Volotee, koja je najavila otkazivanje dijela europskih letova u svibnju i lipnju zbog visokih troškova goriva i poteškoća u uvozu kerozina iz zemalja Zaljeva.

Kako mirovni pregovori između SAD-a i Irana stagniraju, a promet kroz Hormuški tjesnac ostaje blokiran, postavlja se pitanje koliko je vjerojatno da će europski letovi ovog ljeta biti masovno obustavljeni.

Nestašica zbog pada uvoza

Tjednima već nedostatak uvoza nafte i naftnih derivata iz zemalja Zaljeva, zbog blokade Hormuškog tjesnaca, potiče spekulacije o mogućoj nestašici kerozina, goriva koje pokreće većinu zrakoplovnih motora.

"Francuska proizvodi znatno manje kerozina nego što troši. Godišnje se proizvede oko tri milijuna tona, dok je potrošnja oko pet milijuna. Razlika se nadoknađuje uvozom, prvenstveno s Bliskog istoka", kazao je profesor sa Sveučilišta u Antwerpenu Wouter Dewulf.

Zemlje Zaljeva izvoze ne samo sirovu naftu, nego i prerađene proizvode poput goriva Jet A-1, najčešće korištenog avionskog kerozina.

Podaci francuskog Ministarstva energetike pokazuju kako je prije rata na Bliskom istoku oko 50 posto avionskog goriva bilo proizvedeno u Francuskoj, 20 posto dolazilo je s Bliskog istoka, a preostalih 30 posto iz Europe, SAD-a i Azije.

Slična je situacija i u drugim europskim zemljama.

"Europa proizvodi vrlo malo nafte i smanjila je kapacitete prerade u posljednjih nekoliko godina. Sve više ovisi o uvozu prerađenih proizvoda, što je čini ranjivom na globalne krize", kazao je energetski stručnjak Thierry Bros.

Francuska zasad ne očekuje nestašicu

Ipak, stručnjaci navode kako je Francuska u nešto boljoj poziciji od nekih susjeda jer manje ovisi o uvozu s Bliskog istoka.

Velika Britanija, primjerice, uvozi oko 60 posto kerozina iz Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Kuvajta.

Dva glavna pariška aerodroma, Orly i Charles de Gaulle, trebala bi izbjeći ozbiljnije posljedice eventualne nestašice zahvaljujući mreži naftovoda povezanoj s rafinerijama i terminalom u Le Havreu.

Većina sirove nafte za te sustave dolazi iz Sjeverne Amerike, što Francusku stavlja u povoljniji položaj u odnosu na druge zemlje.

Vlada je priopćila kako raspolaže strateškim zalihama dovoljnim za oko dva mjeseca, dok komercijalne zalihe na aerodromima mogu pokriti desetak dana operacija.

"Trenutačno ne postoji rizik od nestašice kerozina u narednim tjednima", izjavila je glasnogovornica Vlade Maud Bregeon.

Stručnjaci upozoravaju kako bi produljeni sukob mogao izazvati probleme kasnije tijekom godine.

"Ova kombinacija faktora vjerojatno će spasiti ljeto, ali ostaje pitanje koliko će kriza trajati. Ako se sukob nastavi, isti problemi mogli bi se pojaviti na jesen, u listopadu ili studenom", rekao je Dewulf.

Francuska i Europska unija već pripremaju mjere za suočavanje s mogućim dugotrajnim poremećajima, uključujući pojačan nadzor zaliha i maksimalno korištenje rafinerijskih kapaciteta.

Europska komisija upozorila je kako bi mogla biti potrebna kolektivna akcija kako bi se očuvalo funkcioniranje jedinstvenog tržišta i osigurala stabilnost opskrbe.

Putnici mogu očekivati skuplje karte

Iako nestašica možda neće biti neposredna prijetnja, putnici bi mogli osjetiti druge posljedice.

"Treba razlikovati dostupnost i cijenu. Čak i bez nestašice, cijene avionskih karata mogu značajno porasti", rekao je Bros.

Cijena kerozina više je nego udvostručena zbog rata na Bliskom istoku, a gorivo čini i do 40 posto cijene avionske karte.

Najveći udar očekuje se kod niskotarifnih zrakoplovnih kompanija, koje posluju s malim maržama. Zbog toga su kompanije poput Transavie već bile prisiljene povećati cijene i otkazati manje isplative letove.

"Ne radi se toliko o nestašici koliko o profitabilnosti. Ako cijene karata postanu previsoke, zrakoplovnim kompanijama bit će isplativije prizemljiti zrakoplove", dodao je Bros.

Što ako je let otkazan?

U slučaju otkazivanja leta, putnici imaju ograničene opcije.

Prema zakonima Europske unije, zrakoplovne kompanije imaju pravo otkazati letove ako putnike obavijeste najmanje 14 dana unaprijed.

U tom slučaju dužne su ponuditi povrat novca ili alternativni let bez dodatnih troškova.

Međutim, nisu obvezne isplatiti odštetu ako je otkazivanje posljedica "izvanrednih okolnosti", poput aktualne krize uzrokovane ratom na Bliskom istoku, prenosi France 24.