Bio je napušten stoljećima, a danas ni kamere ne mogu zabilježiti njegovu obnovljenu ljepotu
Kažu kako na tom mjestu možete iskusiti odmor dostojan bogova. Radi se o Lopudu, vjerojatno najpoznatijem i najrazvikanijem među predivnim Elafitskim otocima koji gledaju na Dubrovnik. Blaga mediteranska klima, citrusi, borovi i palme, nevjerojatno lijepe plaže i šetnje uz obalu i "2.584 sunčana sata godišnje" kreiraju scenarij kao iz raja.
Obnova franjevačkog samostana iz 1483. godine
Lopudu je doista teško odoljeti. Osim prirodnih blagoslova, ovaj otok je kroz povijest bio i važno trgovačko i pomorsko središte, što je uvelike utjecalo na njegovu razvijenost, arhitekturu i kulturu. Samostani, ljetnikovci, palače i crkve nalazili su se po cijelom otoku.
Neminovni prolazak vremena, napuštanje otoka i potres učinili su da mnoge od tih građevina nestanu, a od svih tih zdanja danas je sačuvan tek dio. Jedan dio je i potpuno obnovljen, poput franjevačkog samostana Gospe od Špilice izgrađenog 1483. godine, koji je pretvoren u luksuzni smještaj za odmor Lopud 1483.
Nekada je samostan imao 13 malih ćelija u kojima su stanovali franjevački redovnici sve do početka 19. stoljeća. Nakon toga prostor je ostao prazan i propadao oko 200 godina, uz kratku okupaciju talijanskih fašista početkom 1940-ih. Prije četiri godine samostan je dobio novu namjenu i novi život. Zahvaljujući barunici Francesci Thyssen-Bornemisza, samostan je u potpunosti obnovljen.
"Prvi put kada sam ušla u taj ruševni kompleks, osjetila sam kako je sva kontemplacija tih franjevačkih redovnika još uvijek sveprisutna", rekla je ranije Thyssen-Bornemisza za Sotheby’s.
Bitka za obnovu
Priča o iznimno vrijednoj obnovi počinje onog dana kada je poglavar franjevačkog reda, Pio Mario, poveo Francescu na vožnju brodom. Čim je ugledala samostan i njegove zidine kako se izdižu iz bistrog jadranskog mora, Francesca je shvatila da se zaljubila. Nakon toga je počela njezina bitka za obnovu samostana.
Savjete kako spasiti ovu građevinu zatražila je i od jednog od najpoznatijih svjetskih arhitekata, Franka Gehryja. On joj je, nakon što su zajedno posjetili lopudski samostan, poručio biti strpljiva, građevina će joj sama reći što treba učiniti s njom.
Nakon opsežnih inženjerskih radova na zgradi, zagrebački studio Arhitektri i arhitektica Rujana Bergam Morković osmislili su novi unutarnji raspored samostana te je samostan osmišljen kao luksuzni prostor za odmor. Sve izvorne redovničke ćelije obnovljene su i prenamijenjene u pet prostranih apartmana, od kojih svaki ima vlastitu kupaonicu i pogled.
Kulturna i povijesna baština u suvremenom ruhu
Samostan je opremljen originalnim renesansnim i gotičkim namještajem i umjetninama, većinom iz zbirke koja je nekoć bila u Villi Favorita u Luganu. Zahvaljujuću Lopudu, te su vrijednosti dostupne javnosti. Postav je osmišljen tako da posjetitelji mogu doživjeti "život kolekcionara", u duhu obitelji Francesce Thyssen-Bornemisza.
Među istaknutim predmetima su drveni anđeli koji su nekad stajali na ulazu Ville Favorita te masivni orahov stol iz 16. stoljeća, koji je pripadao njezinu ocu. Stol je okružen orahovim i kožnim stolicama izrađenima u Dresdenu početkom 18. stoljeća. U svakom pogledu je očito da su arhitekti napravili savršen i profinjen spoj kulturne baštine i suvremene elegancije.
Sveti vrt u mirisu Lavande
Kompleks nije definiran samo umjetničkom zbirkom, već i pažljivo osmišljenim okolišem. Goste se potiče na boravak u "svetom vrtu" s devet zona za meditaciju i koji odišu mirisima lavande i majčine dušice.
U samostanu posjetitelji mogu sami brati povrće iz kuhinjskog vrta i potom ga koristiti u pripremi obroka s privatnim chefom piše Putni kofer.
U sklopu obnovljenog kompleksa nalazi se i renesansni vrt s više od 80 biljnih vrsta, kao i ljekoviti vrt posvećen tradicijskoj medicini i starim recepturama. Boravak u samostanu je moguć, isključivo od travnja do listopada. Iako su u ponudi tretmani u sobi, spa usluge i masaže, nema bazena ni jacuzzija. Umjesto toga, kupanje se odvija u kristalno čistom moru, do kojeg se dolazi kroz malu špilju.
