Znate li da imamo pristojbu na istaknutu firmu?

U Bosni i Hercegovini danas postoji više od 3.400 parafiskalnih nameta. Rezultat je to činjenice da su različitim razinama vlasti, kojih u BiH ne nedostaje, date široke ovlasti u smišljanju novih nameta privredi.

''Zaista neki od tih nameta su toliko čudni da mnogi postavljaju pitanje za što oni zaista služe. Najbolji način da se oni objasne jeste da im je cilj samo da se izvuče novac iz džepova građana''', tvrdi ekonomista Faruk Hadžić.

Ukidanje taksi

No, nakon godina nametanja parafiskalnih nameta, konačno se i na političkoj sceni počinju pojavljivati glasovi kojima se zahtijeva ukidanje nekih od brojnih parafiskalnih nameta u našoj zemlji. Tako je zastupnica Naroda i pravde u Skupštini Kantona Sarajevo Danijela Kristić podnijela inicijativu za ukidanje pristojba na istaknutu firmu, piše Avaz.ba.

''Smatram da je ovaj namet beskoristan zato što gospodarski subjekti, posebno mali obrti koji su opterećeni tim nametom, nemaju nikakvu korist od lokalne zajednice. Ja sam išla s inicijativom da se taj namet, s obzirom na to da je to čisti prihod lokalne zajednice, odnosno općine, i da ne budi preveliki namet za općinu, ukine u naredne tri godine. Prve godine da se smanji 40 posto, a druge i treće godine 30 posto'', kazala je Kristić.

Adis Muhović, direktor NVO Centar za politike i upravljanje, godinama se upravo zalagao za ukidanje ovog nameta. Tvrdi da je on samo još jedan dokaz da je država u BiH sama sebi svrha i da se u očima vladajućih garnitura realni sektor promatra kao nešto što postoji da bi izdržavalo glomaznu proračunsku mašineriju.

''Sve to ima negativan utjecaj na standard života građana, na volju ljudi da uopće uđu u poslovne aktivnosti zbog toga što je općepoznato da,kad jednom uđete u poslovanje, naići ćete na brdo nameta koje ćete morati plaćati. U državi u kojoj domaće stanovništvo ne posluje neće doći ni strani kapital, jer strani kapital ide tamo gdje se najbolje oplođuje'', istaknuo je on.

Ipak, mnogi su u startu izražavali bojazan da bi zbog ukidanja ovog nameta veliku štetu trpjele općine. No, Kristić ističe da je to gubitak koji općine mogu podnijeti i da za promjenu treba početi razmišljati i o novčaniku malih gospodarstvenika, a ne samo države.

Privredni subjekti

''To je u suštini oko četiri posto prihoda općine, tako da mislim da to općine mogu podnijeti. Ja sam uzimala primjer općine Novi Grad, gdje je ta taksa za 2020. godinu bila oko milijun i 700 tisuća, što bi značilo da bi oko 650 tisuća trebalo biti financijsko opterećenje za privredne subjekte, što znači da bi oni trebali smanjiti bproračun za 680 tisuća. Ja sam siguran da općina Novi Grad svojim budžetom može podnijeti da se toga odrekne u prvoj godini'', istaknula je Krstić.

Potrošnja pa harač

Da država ima maćehinski odnos prema realnom sektoru, vidi se i na slučajevima planiranja proračuna u našoj zemlji, tvrdi u izjavi za „Avaz“ ekonomista Faruk Hadžić.

''Kada se planiraju budžeti, prvo se planiraju troškovi, pa tek se onda analiziraju prihodi, pa se vidi koliko novca nedostaje, pa se onda taj novac uzima iz privrede kroz razne nove poreze i parafiskalne namete, a, ako ti ni to ne pomaže, onda biraju kratkoročno ili dugoročno zaduženje, emisiju vrijednosnih papira, a samo da bi se osigurala budžetska potrošnja i elita koja živi od proračuna'', navodi Hadžić.