Zbog kolektora Šveđani ne žele čuti za Mostar

Švedska, kao jedan od međunarodnih donatora, odustaje od daljih ulaganja u Mostar, dok se ne riješi pitanje provedbe projekta izgradnje kolektora otpadnih voda u tom hercegovačkom gradu, sa čime se kasni skoro više od godinu dana, objavio je Radio Slobodna Europa.

Radio podsjeća da se projekt izgradnje desnoobalnih i lijevoobalnih kolektora otpadnih voda, te pročistača u južnoj gradskoj zoni Mostara, kojeg je mostarska vlast proglasila projektom stoljeća, procjenjuje na oko 130 milijuna konvertibilnih maraka. Trebao je biti završen do kraja 2018. godine, a međunarodni donatori tvrde da projekt trenutno funkcionira sa svega oko trećine kapaciteta.

Pročitajte još

Misterija švedske donacije od 12 milijuna KM za kolektore još uvijek nije razriješena

Švedska je u izgradnju da sada uložila četiri milijuna eura, ali konačnom realizacijom nisu zadovoljni, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) Torgny Svenungsson, zamjenik šefa misije u švedskom veleposlanstvu.

Frustrirajuće za Šveđane

"Švedska je zajedno sa EU i Svjetskom bankom investirala oko 3 milijuna eura novca švedskih poreskih obveznika u projekt tretiranja otpadnih voda u Mostaru. Nakon odgoda, testna faza je počela 2018. i kolektori sada rade s jednom trećinom kapaciteta. Još uvijek to nije preuzeo Grad Mostar i kao što sam rekao nije u punoj funkciji. U suštini do njih ne dolazi dovoljno otpadnih voda. Zato smo mi još 2016. godine dali i dodatna sredstva kako bi se spojio sustav s lijevom obalom grada na kolektor, kako bi se mogao obraditi u dijelu za preradu otpadnih voda. Nažalost to se nije desilo, jer kanalizacijski sustav nije bio povezan na ovaj kolektor, što je u suštini odgovornost lokalnih vlasti. Ovo je za nas veoma frustrirajuće", kaže Svenungsson.

"Mi smo jako dugo razgovarali s Gradom Mostarom, ali također i s višim razinama vlasti, ali rezultata nema. Kako sada stvari stoje, nećemo investirati dodatna sredstva ili ulagati u nove projekte u Mostaru sve dok Grad ovo ne razriješi i preuzme odgovornost", ističe Svenungsson.

U dokumentu Svjetske banke o provođenju više projekata zaštite kvaliteta vode u Bosni i Hercegovini, koji je sačinjen u lipnju 2018. godine, iznos dijela grant sredstava za prečistače u Mostaru, je oko 11,7 milijuna američkih dolara. Od toga je 6,4 milijuna dolara IPA-sredstava Europske unije (EU), te 3,5 milijuna dolara Švedske agencije za međunarodni razvoj i suradnju (SIDA).

U Delegaciji EU u Bosni i Hercegovini pojašnavaju da je izgradnja kolektora otpadnih voda zajednički financirana grantom iz IPA sredstava EU, kreditom Europske investicijske banke, grantom iz sredstava švedske Agencije za međunarodni razvoj i suradnju (SIDA), te domaćim sredstvima.

300 godina

O kojim se domaćim sredstvima radi, nije precizirano.

"EU je u okviru programa IPA 2009. za ovaj projekt osigurala grant sredstva u iznosu od oko 2,4 milijuna eura. Kako smo informirani, završena je izgradnja većine kolektora. U tijeku je izgradnja T-2 B, koja je usporena zbog trenutne situacije, ali bi trebala biti okončana do kraja ove godine", navodi Zora Stanić, iz Ureda za odnose s javnošću Delegacije EU u BiH.

"Također", dodaje, "u pripremi je i tender za izgradnju još jednog kolektora, T-6, predviđene vrijednosti od milijuna eura, koja bi se dijelom trebala financirati kreditom Europske investicijske banke, lokalnim sredstvima, te grant sredstvima iz IPA 2018".

"Pored izgradnje kolektora, EU je također s 5 milijuna eura, iz IPA 2010. sudjelovala u izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Mostaru", ističe Stanić.

Gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić, 2016. godine projekt izgradnje kolektora je nazvao najvećim u Mostaru u proteklih 300 godina. U Gradskoj upravi, međutim, nisu odgovorili na upit RSE zbog čega projekt još uvijek nije završen.

Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Mostar Arman Zalihić kaže kako ''danas ne znamo stvarne novce, koji su uloženi u kolektore''.

''Tražili smo nekoliko puta od Gradske uprave da izađu s financijskom konstrukcijom samog projekta, da nam kažu koliko je tu novca iz proračuna, koliko je novca od kredita i koliko je novaca od donacija. Nažalost, nikada nisu objavili jasno i transparentno koliko je novca dobiveno i koliko je novca utrošeno u sami projekt'', kaže Zalihić.

Odgođena svečanost

"Pored toga", navodi Zalihić, "sumnjiv je način izvođenja radova i nikad nismo ni dobili izvještaj nadzora radova".

"Kolektori funkcioniraju s nekih 20 do 30 posto i da za svake jače kiše sâm grad pliva i da Neretva i dalje smrdi, kao što je i smrdila prije samih kolektora", kaže Zalihić.

RSE podsjeća kako su radovi na izgradnji mreže kolektora počeli su sredinom 2015. godine. Gradske ulice su bile raskopane, promet preusmjeravan. Gradske vlasti su pozivale stanovništvo na strpljenje, uz poruku da takav projekt treba vremena i da će on donijeti čistu Neretvu i još bolju turističku ponudu.

Sredinom ožujka 2018. iz Gradske uprave Mostara priopćeno je da se odgađa svečanost puštanja u rad postrojenja za tretman otpadnih voda, koja je bila najavljena za 19. ožujka iste godine. Švedski ambasador u BiH Anders Hagelberg postavio je tom prilikom pitanje zašto još nije pušten u funkciju projekt mostarskih kolektora, pošto je Švedska jedan od financijera projekta.

"Te pare, 12 milijuna konvertibilnih maraka su pare poreskih obveznika u Švedskoj. Za te pare koje je Švedska uložila, naravno da želi da vidi rezultat lokalnih političara ovdje. Moraju da se pod hitno angažuju kako bi se doveo kraju, kako bi se završili radovi na tome projektu", izjavio je prilikom posjete Mostaru švedski diplomat.

Krivične prijave

Podsnesene su i krivične prijave zbog trošenja novca u komunalnoj djelatnosti. Mreža nevladinih organizacija iz Mostara "Naše društvo" u siječnju 2019. godine podnijela je krivične prijave protiv pet osoba iz sistema komunalne djelatnosti, uključujući i gradonačelnika Mostara Ljubu Bešlića, optužujući ih za netransparentno trošenje oko 105 milijuna maraka tijekom sedam godina u oblasti komunalne potrošnje.

Marin Bago, predsjednik Udruge za unapređenje kvalitete življenja "Futura" iz Mostara, koja je članica mreže "Naše društvo", podsjeća da su krajem svibnja 2019. godine nevladine organizacije objelodanile kako se sa pročistača otpadnih voda u južnoj zoni grada nakupljeni mulj, za kojeg je utvrđeno da sadrži opasne materije, uključujući i bojni otrov piralen, nelegalno odlaže na deponiji komunalnog otpada Uborak, sjeverno od Mostara.

Stanovnici prigradskih naselja sjeverno od Mostara, koji žive u blizini deponije Uborak, mjesecima su tijekom 2019. i 2020. blokirali deponiju, tražeći da se otpad odlaže na drugo mjesto.

"Oni su uništili komunalnu infrastrukturu, doveli do toga da je ona zakonski izvan uporabe gubljenjem okolinske dozvole za deponiju, raspad komunalnih poduzeća, pa smo imali trovanje", ističe Bago.

Tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona formiralo je predmet koji se odnosi na mulj s pročistača otpadnih voda u gradu Mostaru koje su opasne po život i zdravlje ljudi.

Istraga Tužiteljstva

"Vodi se istraga protiv više osoba, zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivično djelo 'onečišćenje okoliša', u vezi sa krivičnim djelom 'nepoduzimanje mjera zaštite pri radu' i krivično djelo 'nesavjestan rad u službi'", navodi glasnogovornica Tužiteljstva HNK Ana Rajič.

Dodaje kako je radi utvrđivanja činjenica važnih za kazneni postupak, Federalnoj upravi za inspekcijske poslove naloženo da izvrši inspekcijski nadzor postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Mostaru, Javnog poduzeća 'Deponija d.o.o. Mostar' i Deponije Uborak u stečaju, kao i da se izvrše potrebne analize sastava mulja i o tome podnese izvješće Tužiteljstvu.

"Izvršene su analize i vještačenja mulja s postrojenja za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda, procjednih otpadnih voda sa zatvorene deponije Uborak, odnosno Javnog poduzeća 'Deponija d.o.o. Mostar', kao i mogući uticaj na potok Sušica. Dakle, u ovom predmetu je fokus na zaštiti okoliša i životne sredine, te zdravlja ljudi", izjavila je Rajič za RSE.

Predsjednik Udruge "Futura" Marin Bago podsjeća da prolazi vrijeme od početka istrage Tužiteljstva HNK-a.

"Prošlo je, dakle, i od toga, evo, skoro godinu dana, plus što su izbili na vidjelo problemi da pročistači i kolektori, čitav taj projekt nije urađen ni 40 posto. A tih 40 posto ne funkcionira kako treba. Nitko ne zna koliko će novca građani Mostara i buduće generacije platiti. Taj posao nije gotov, on se mora uraditi iznova. Sigurno je iznos preko 100 milijuna maraka i to dobro preko", kaže Bago.