Iako je u oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine upućena inicijativa za donošenje Zakona o gorskoj službi spašavanja u Federaciji BiH, još se čeka na odgovor Vlade FBiH. Spasioci naglašavaju kako bi usvajanje tog zakona riješilo ključna pitanja njihova rada, financiranja i zaštite na terenu.
Očekuju da bi dokument do kraja godine mogao ući u parlamentarnu proceduru, a zakon bi, kako ističu spasioci i predstavnici civilne zaštite, prvi put sustavno uredio status pripadnika GSS-a, njihova prava i obveze te financiranje rada i opreme, čime bi se značajno unaprijedio sustav zaštite i spašavanja u Federaciji BiH.
Bosna i Hercegovina nema gorsku službu spašavanja niti zakon o njoj na državnoj razini, već samo na entitetskoj, odnosno nižim razinama vlasti.
Gorske službe spašavanja u BiH već više od šest desetljeća djeluju gotovo isključivo na volonterskoj osnovi, a njihovi pripadnici spašavaju živote u planinama, nepristupačnim terenima, pod ruševinama ili u teškim vremenskim uvjetima, često uz rizik po vlastiti život. Ipak, unatoč ključnoj ulozi u izvanrednim situacijama, njihov status u pravnom sustavu Federacije BiH i dalje je nedefiniran.
Nermin Demir, član Gorske službe spašavanja Kantona Sarajevo, naglašava da su sigurnosni segmenti nacrta zakona u završnoj obradi.
"Zakon je već trebao biti poslan u skupštinsku proceduru, ali ostala su još neka pitanja iz područja sigurnosti koja trebamo uskladiti. Očekujem da do kraja godine bude spreman. Njegovo donošenje olakšalo bi nam posao, postavilo nas na mjesto koje zaslužujemo i riješilo radni status spasilaca u trenutku odlaska na akcije. Poslodavci bi tada bili obvezni omogućiti spasiocima odsustvo s posla za potrebe intervencija, a imali bismo i osiguranje u slučaju ozljeda. Također, osigurala bi se sredstva za održavanje vozila i opreme, što je od presudne važnosti za naš rad. Ostali bismo volonteri bez ikakvih naknada, ali barem ne bismo iz vlastitog džepa pokrivali troškove akcija. Ljubav prema spašavanju života daleko nam je veća od materijalne koristi", kazao je Demir.
Inicijativa za izradu zakona Vladi FBiH upućena je još početkom godine iz oba doma Parlamenta Federacije. Lana Prlić, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, jedna od inicijatorica donošenja zakona o Gorskoj službi spašavanja u FBiH, podsjeća da su u dopisu Vladi istaknuta tri ključna problema: financiranje hladnog pogona, pravo na odsustvo s posla i zdravstveno osiguranje spasilaca.
"Tražili smo formiranje radne skupine sastavljene od predstavnika GSS-a i civilne zaštite, koja bi izradila zakonski tekst. Odgovor Vlade još nismo dobili. U međuvremenu je Hercegovačko-neretvanska županija usvojila vlastiti zakon kojim su ta pitanja riješena, a u Kantonu Sarajevo priprema zakona je u tijeku", navela je Prlić.
Da je problem nedefiniranog statusa spasilaca dugogodišnji, potvrđuje i Jelena Pekić, izaslanica u Domu naroda Federalnog parlamenta, koja je u veljači ove godine Vladi FBiH, te rukovodstvima Zastupničkog doma i Doma naroda, uputila inicijativu za donošenje propisa.
"Od Federalne uprave civilne zaštite očekivali smo da preuzme ulogu nositelja i inicijatora izrade zakona. Smatramo da je potreban kako bi se regulirao rad GSS-a, od prava na zdravstveno osiguranje tijekom intervencija, do financiranja hladnog pogona i pokrivanja troškova goriva i prehrane. Vrlo je važno i da spasioci imaju zakonski omogućeno odsustvo s posla bez posljedica po radni odnos. Najbolje bi bilo urediti ovu oblast na državnoj razini, ali to se nikada nije dogodilo zbog nedostatka političke volje. Zato smatramo da je entitetsko rješenje, poput onoga koje već postoji u Republici Srpskoj, trenutno najrealnije", istaknula je Pekić.
Prema važećim propisima, GSS u Federaciji BiH najčešće djeluje kao dio sustava civilne zaštite, imenovan od općina i županija. Federalna uprava civilne zaštite u većini slučajeva ima potpisane sporazume ili ugovore sa stanicama GSS-a, ali nedostatak jedinstvenog zakonskog rješenja ostavlja prostor za probleme u praksi.
Direktor FUCZ-a Aldin Brašnjić objašnjava da su spasioci često u nepovoljnom položaju.
"Većina naših članova GSS-a su volonteri zaposleni u privatnim tvrtkama. Kada dobiju poziv za akciju, često nailaze na prepreke. Neki poslodavci im ne žele odobriti odsustvo, drugi im ne priznaju dnevnice, a bilo je i slučajeva da ljudi ostanu bez posla zbog višednevnog sudjelovanja u akcijama. Zakon bi jasno propisao obvezu poslodavaca da omoguće odsustvo spasiocima, a to je sada ključni problem. Također, imamo situacije gdje pojedine stanice GSS-a žele djelovati izvan sustava civilne zaštite, na poziv građana ili drugih institucija, bez uključivanja nadležnih službi. Takav model nije prihvatljiv – GSS mora biti dio sustava zaštite i spašavanja", poručuje Brašnjić.
Dodaje kako u BiH ne postoji krovna državna organizacija GSS-a, nego se službe formiraju na razini entiteta, županija, distrikta i općina, što dovodi do neujednačenosti u opremljenosti, obučenosti i načinu financiranja.
"I pored toga, tradicija volonterskog spašavanja života u BiH traje više od 60 godina. Ljudi bez ikakve financijske naknade ulažu svoje znanje, vrijeme i energiju kako bi pomogli drugima. Uvjereni smo da bi zakon, po uzoru na Hrvatsku, koja ima detaljno uređen GSS, donio jasne standarde, definirao prava i obveze te poboljšao suradnju s institucijama vlasti", naglašava.
Gorska služba spašavanja u svom radu pokriva širok spektar zadataka – od akcija potrage i spašavanja u planinama, kanjonima i šumama, do intervencija tijekom poplava, klizišta ili drugih prirodnih katastrofa. U nekim županijama, poput HNŽ-a, rad GSS-a već je zakonski reguliran, dok u drugima službe djeluju na temelju lokalnih odluka i sporazuma, što stvara neravnopravan položaj među spasiocima.
Predstavnici GSS-a ističu da, iako su volonteri, njihova misija spašavanja života zahtijeva ozbiljnu logistiku i pripremu – od specijalizirane opreme, vozila, komunikacijskih sustava, do stalne obuke i spremnosti na intervencije u bilo koje doba dana i noći. Financiranje "hladnog pogona" – troškova koji nastaju i kada nema akcija – trenutno uglavnom ovisi o lokalnim proračunima, donacijama i osobnim izdvajanjima članova.
U Federaciji BiH trenutačno djeluje više desetaka stanica GSS-a, okupljenih u različite organizacijske oblike, ali bez jedinstvenog entitetskog propisa. Donošenje zakona, prema riječima sugovornika, ne bi samo olakšalo rad spasilaca, nego i osiguralo da građani Federacije dobiju pravovremenu i profesionalnu pomoć u kriznim situacijama.
"Zakon ne tražimo zbog nas osobno, nego zbog onih kojima pomažemo. Svaki izgubljeni sat zbog administrativnih prepreka može značiti izgubljen život. Naša je želja da imamo jasan pravni okvir koji nam omogućava da radimo svoj posao na najbolji način", zaključuje Nermin Demir iz GSS-a.
