U svijetu se za godinu dana opere 2,3 bilijuna američkih dolara
Tim znanstvenika s Tehničkog sveučilišta u Beču je analizirao protok prljavog novca pomoću relativno jednostavnih statističkih modela, inspiriranih fizikom, te došao do zaključka da se za godinu dana u svijetu opere novac u približnoj vrijednosti od 2,3 bilijuna američkih dolara.
Pranje novca je globalan problem. Prihodima od kriminalnih aktivnosti, poput krijumčarenja droge i korupcije, gubi se svaki trag dok se novac ne opere. To prouzrokuje visoke ekonomske troškove, a i rješavanje kriminalnih radnji je otežano.
Još nije moguće dati precizne podatke o tokovima prljavog novca, međutim Tehničko sveučilište u Beču bavilo se analizom podataka nizozemskih poreznih uprava o sumnjivim novčanim transakcijama. Znanstveni tim uzeo je u obzir i druge parametre poput nastojanja država da primjene smjernice protiv pranja novca.
Na osnovu tih podataka razvijen je statistički model koji opisuje od kojih parametara ovise tokovi prljavog novca.
"Zanimljivo je da oni imaju mnogo toga zajedničkog s gravitacijom. Snaga gravitacije između dva planeta raste s njihovom masom, a smanjuje se s kvadratom udaljenosti.
Slično se događa i s pranjem novca: Što je jača ekonomija neke zemlje, to su jači novčani tokovi, ali i volumen sumnjivih transakcija opada podudarno s kvadratom udaljenosti. Upravo udaljenost igra važnu ulogu u kriminalnim aktivnostima. Pranje novca iziskuje osobne kontakte, direktnu komunikaciju i kriminalne mreže koje su prostorno blizu", objašnjava prof.dr. Michael Getzner s Tehničkog sveučilišta u Beču.
Nijedan statistički model ne opisuje stvarnost u potpunosti, ali je znanstveni tim u Beču uz pomoć samo nekoliko parametara uspio doći do potrebnih podataka. Njihov model je primjenljiv i u drugim zemljama.
Po pitanju novčanog volumena s kriminalnim porijeklom direktno iz zemlje, mjerenog prema bruto domaćem proizvodu, Austrija se nalazi tek ispod prosjeka OECD-a (Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj).
