U prirodu bacimo 750.000 tona neiskorištenog otpada

Zbog problema neučinkovitosti uspostavljenog sustava upravljanja otpadom, ogromne količine komunalnog otpada se odlažu na regionalne i općinske deponije ili odbacuju u prirodu, što za posljedicu imamo onečišćenu i zagađenu prirodu i ugroženost zdravlja građana.

Deponije bez minimuma uvjeta

Rečeno je to na konferenciji u Sarajevu gdje su Centri civilnih inicijativa (CCI) predstavili kampanju "Otpad kao resurs i alternativno gorivo-RDF", kojom se želi upozoriti na problem odlaganja velikih količina komunalnog otpada, na moguće posljedice koje uzrokuje odbačeni i odloženi otpad u prirodu, kao i prijedlog smjernica za doprinos u rješavanju ovog problema poštujući uspostavljeni sistem i hijerarhiju upravljanja otpadom.

Većina općinskih deponija su nesanitarne i ne zadovoljavaju minimum uvjeta za ekološki prihvatljivo odlaganje komunalnog otpada, tako da je neizbježan proces njihovog zatvaranja i saniranja lokaliteta što je predviđeno strateškim i planskim dokumentima.

Kasni se s uspostavom novih regionalnih deponija, raste nepovjerenje i otpor građana po principu "ne u mom dvorištu", dok se vlasti i nadležni drže principa "ne u mom mandatu".

Sustav upravljanja otpadom

Sustav upravljanja otpadom u zemljama u okruženju i članicama EU značajno se poboljšalo jer se otpad smatra sve više resursom i izvorom energije, a sve manje odlaže na odlagališta. U zemljama EU postotak otpada koji se deponira na odlagališta je oko 20 posto od ukupne količine proizvedenog otpada i ima trend opadanja prema nula posto. Za razliku od zemalja EU, u BiH se svake godine odlaže na odlagališta više od 90 posto proizvedenog otpada što iznosi oko milijun tona komunalnog otpada. Slično stanje je i u Federaciji BiH. Procjenjuje se da se svake godine 750.000 tona neiskorištenog otpada odbaci u prirodu.

Količina neiskorištenog otpada, koji završi na odlagalištima ili u prirodi, napunio bi 375 nogometnih terena u visini dva metra, ili konvoj komunalnih kamiona od Sarajeva do Beča.

Ovi poražavajući podaci ukazuje na hitnost u rješavanju ovog problema u smislu maksimalne koordinacije i odgovornosti svih u lancu upravljanja otpadom i mijenjanjem paradigme tako da otpad treba smatrati sve više resursom i izvorom energije, a sve manje odlagati na deponije. Tokom novembra 2019. godine CCI su proveli istraživanje javnog mnijenja u Federaciji BiH na temu komunalnog otpada.

Građani ne vode računa

Rezultati istraživanja su pokazali da građani Federacije BiH nemaju jedinstven stav i ne vode računa o količini otpada koji proizvedu u svom kućanstvu niti gdje taj otpad završava. Samo 13 posto građana se izjasnilo da razvrstava svoj otpad, dok 10 posto to ne želi raditi. Oko 70 posto građana se izjasnilo da nemaju u blizini spremnike za razvrstavanje kućnog otpada. Ono što ohrabruje je činjenica da većina građana podržava da se kućni otpad iskoristiti kao resurs i izvor energije, a sve manje odlaže na deponije.

Otvaranje dijaloga

"Namjera nam je da, na temelju postojećih izvještaja, analiza i iskustava u oblasti upravljanja komunalnim otpadom u Federaciji BiH, otvorimo dijalog sa svim zainteresiranim stranama: predstavnicima resornog federalnog ministarstava za okoliš i prostorno uređenje, federalnog fonda za zaštitu okoliša, regionalnih deponija, operatera ambalažnog i elektronskog otpada, predstavnika industrije, stručnih lica iz ove oblasti i drugih, s ciljem da se dobiju stvarni razlozi skromnih rezultata u oblasti upravljanja komunalnim otpadom u proteklom periodu, kao i prijedlozi za unapređenje", izjavio je Zoran Adžaip, projekt menadžer CCI-ja, i tom prilikom se osvrnuo i na ulogu medija i građana u ovom procesu.

"Također, u suradnji s medijima, te putem društvenih mreža, CCI će provesti medijsku i informativno-edukativnu kampanju usmjerenu prema građanima FBiH, s ciljem dobivanja podrške šire zajednice i medija kako bi predložene mjere za unapređenje sustava bile sastavni dio planskih i strateških dokumenata koji se trebaju usvojiti za sljedeće razdoblje'', rekao je.