U iščekivanju njemačkih olakšica za strance, radnici iz BiH već apliciraju

Ljiljana Talić iz Banja Luke predala je neophodne dokumente za radnu vizu u Njemačkoj, pet dana pred početak primjene Zakona o doseljavanju kvalificirane radne snage u to zemlji.

Ljiljana se nada poslu medicinske sestre, a kada se snađe, kako kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE), prvom prilikom podnijet će zahtjev da joj se u Njemačkoj priključe suprug i sin. Odlazi jer, ističe, ne vidi budućnost u Bosni i Hercegovini.

"Ne želim da mi djeca odrastaju ovdje. Upravo sam predala zahtjev za vizu i očekujem vizu za par dana. Njih dvojica dolaze za mnom za par mjeseci putem spajanja obitelji. Imam i kćerku, ali ona odlazi na studije u Italiju ili Češku, a mi odlazimo zauvijek", priča Talić.

Lakše do radne vize

Ljiljana je samo jedna od onih koji planiraju iskoristiti nove propise kojima se otvara tržište rada u Njemačkoj, stupanjem na snagu novog zakona, čija primjena počinje od 1. ožujka.

Prema informacijama iz Veleposlanstva Njemačke u BiH, dovoljno je da podnositelj zahtjeva za radnu vizu ima službeno rješenje o priznavanju svoje struke ili zvanja u Njemačkoj, koje predaje uz zahtjev. Nakon odobravanja vize, može ići u Njemačku i prihvatiti neku ponudu za radno mjesto za koje je kvalificiran.

Zakon o doseljavanju stručnog kadra ne vrijedi za nekvalificirane i niskokvalificirane radnike. Za njih i dalje postoji mogućnost da podnesu zahtjev za vizu prema Pravilu za zemlje Zapadnog Balkana.

Otišlo više od 5.000 medicinara

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, koja posreduje u zapošljavanju medicinskog osoblja sa srednjom stručnom spremom u Njemačkoj, na osnovu sporazuma kojeg ova zemlja ima sa BiH, od 2013. do danas preko 5.300 osoba iz BiH je otišlo da radi u Njemačku.

Međutim, od 1. ožujka, taj broj bi mogao porasti, jer ovog kadra ima previše na tržištu BiH, kaže Boris Pupić, glasnogovornik Agencije.

"Posljednji podaci o broju osoba sa srednjom medicinskom školom govore da ih je oko 7.500 nezaposlenih u BiH, a recimo kada smo krenuli sa programom 2013. taj broj je bio negdje oko četiri tisuće", kaže Pupić.

U BiH već manjak radne snage

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH kaže da već sada nedostaje radne snage u sektoru prevoza i građevinskom sektoru, a da će novi val iseljavanja u Njemačku napraviti deficit i u drugim industrijskim granama, pogotovo u mašinskoj i metalskoj industriji. Zbog toga, smatra, da će BiH morati uvoziti radnu snagu.

"Vi danas varioce, bravare, mašince i ostale radnike u industriji je raritet naći u BiH, a to će biti sve veći i veći problem. Ja mislim da je nama jedini lijek uvoziti radnika, jer nemamo snage da zaustavimo odlazak. Uvozit ćemo radnike iz Bangladeša iz Filipina, Nepala, ne znam više ni ja odakle. Ali pazite to sve zemlje rade", navodi Smailbegović za RSE.