Tko pogoduje investitoru Majdan-Kuti iz Bijelog Polja?

Mještani naselja Kuti, općina Mostar, organizirani u Eko Udruženje “Kuti”, pitaju se tko pogoduje investitoru Majdan-Kuti iz Bijelog Polja i tko proglašava privatni kamenolom “Zukulja” razvojnim javnim interesom.

U pismu kojim su se obratili portalu Bljesak.info navode kako je investitor Majdan-Kuti za otvaranje kamenoloma ishodovao pojedine dozvole, a koje su u međuvremenu istekle, na činjenicama da je prostor kamenoloma deminiran i očišćen od mina, što ističu, nije točno. Upozoravaju kako je investitor priložio i stručno mišljenje na osnovu kojeg je ministar građenja i prostornog uređenja HNŽ Suad Hasandedić potpisao urbanističku suglasnost 2014. koja je u međuvremenu istekla.

Ističu kako se vrši pritisak na institucije jer je investitor Majdan -Kuti na zahtjev investitora za novom urbanističkom suglasnosti, nakon medijskih natpisa o ovom slučaju, obratio se Upravi za civilnu zaštitu HNŽ, da se očituju kako i pod kojima uvjetima se može vršiti eksploatacija s obzirom na “novonastalu” minsku situaciju.

''Kako smo stranka u postupku i u sudskom smo sporu, a investitor je u fazi traženja novih dozvola, prema našim dostupnim informacijama, ishodio je od Federalne uprave Civilne zaštite, da se prostor predviđenog kamenoloma deminira iočisti od mina, što je u koliziji s onim što je prethodno dostavljao'', kazali su iz Eko udruženja Kuti.

Životi mještana nisu bitni

Mještani kroz Eko udruženje “Kuti” podržavaju ovu aktivnost, jer je sadašnje stanje direktna opasanost za mještane, već je bilo incidenata sa smrtnim posljedicama, ali se pitaju ''Tko pogoduje investitoru, da se prostor kamenoloma proglašava razvojnim javnim interesom i da se prvo čisti prostor kroz neke projekte, samo za njegove potrebe, o trošku države, a prostor iznad samih kuća se i ne spominje kao moguća aktivnost, a koje je također označeno na minskoj karti BHMAC, kao opasna zona''. Te upozoravaju da se samim tim daje do znanja mještanima da njihovi životi nisu bitni.

Pitaju se kako je sada odjednom prostor oko kamenoloma postao zatrpan minama te da ga je potrebno očistiti, a cijeli postupak se do sada vodio kao čist.

Isti upit poslali su i Federalnoj upravi Civilne zaštite, na ruke direktora i pomoćnika direktora u sektoru za dominiranje ali do sada nisu dobili odgovor. Također od Gradskog vijeća Grada Mostar zatražili su da se Kamenolom „Zukulja“ u Kutima briše iz prostornog plana Grada Mostara, što su kroz vijećničku inicijativu postavljali pojedini vijećnici, ali i tu nisu dobili nikakav odgovor.

Kao apsurd navode činjenicu da investitor Majdan-Kuti traži novu urbanističku suglasnost za eksploataciju u navedenom kamenolomu od Ministarstva građenja i prostornog ređenja HNŽ dok isto ministarstvo traži od Odjela za urbanizam izvod iz prostornog plana, koje im u svom odgovoru šalje izvod traženog s napomenom da prostorni plan ne predviđa pristupni put kamenolomu.

Problem pristupnog puta

''Isto ministarstvo novim dopisom inzistira da se definira pristupni put, očito vršeći pritisak, što odjel za urbanizam donosi novi akt gdje im nudi opet alternativni put kroz naselje, koji je neadekvatan za tu vrstu transporta, put kroz naselje su mještani izgradili svojim sredstvima i proširujući ga za svoje potrebe, dajući svoje parcele za proširenje. Iste su još vlasništvo mještana'', upozoravaju iz Udruženja.

Pročitajte još

Kamenolom iznad kuća: Nije riješen Uborak, a na pomolu novi problem

Ističu kako Odjel za urbanizam uopće nije vodio računa da se dio parcela između kojih prolazi predloženi pristupni put dobrim djelom poklapa s trasom koridora Vc, predviđen za eksproprijaciju.

Podsjetimo, priča o kamenolomu na lokalitetu ''Zukulja'' brdu traje od 2005. godine kada je Ahmed Hadžiomerović vlasnik tadašnjeg građevinskog poduzeća „Majdan-Kuti“ d.o.o. Mosta okupio mještane Kuti Lavača na javnu raspravu na kojoj im je iznio ideju o otvaranju majdana, kopa nekadašnjeg poduzeća GP Hercegovina, gdje bi se izvlačilo nešto malo pržine samo za potrebe izgradnje Starog mosta i Starog grada.

Hadžiomerović je i 2013. godine održao s mještanima još jednu raspravu na koju je doveo i inženjere iz Tuzle te im predložio da to bude manji kamenolom na kojem bi se izvlačilo najviše 1000 kubika sirovine, obećavši pri tome kako će zaposliti mještane. U međuvremenu Hadžiomerović je za 150.000 KM koncesiju prodao Jusi Husiću, direktoru Društva za građevinarstvo MIP d.o.o Mostar.

Iako, kako to tvrde za Bljesak.info mještani koji su prisustvovali ovim rasprava, nitko od njih nikada nije potpisao javnu suglasnost o ovome, investitor je ipak na temelju nje uspio pribaviti sve ostale dozvole koje sada Eko udruženje Livač pokušava osporiti pravnim putem.

A ideja o manjem kamenolomu koji bi eksploatirao do 1000 m3 sirovine pretvorila se na kraju u koncesiju za eksploataciju mineralne sirovine dolomita i krečnjaka u ukupnoj količini blizu 700.000 m3 na 21 godinu.