Šumarska poduzeća u BIH gomilaju radnike, gubitke i sumnjiva potraživanja

Broj zaposlenih radnika u deset javnih poduzeća iz Bosne i Hercegovine koja posluju u oblasti šumarstva za pet godina povećao se za 625, a izdvajanja za njihove plaće veća su za 28 milijuna maraka.

U istom razdoblju i onako mala profitabilnost dodatno je opala, sedam od deset tih poduzeća danas zarađuje manje nego prije pet godina, a zapošljavanje novih radnika nije dovelo do značajnijeg povećanja prihoda, pokazala je analiza njihovog poslovanja koju je uradio Transparency International u BIH (TI BIH).

Podaci iz financijskih i revizorskih izvještaja koji su dostupni u bazi javnih poduzeća koju je izradio TI BIH, pokazuje koliko je u proteklom periodu bilo neefikasno upravljanje ovim poduzećima koja su godinama bila plijen političkih partija, a ogromno povećanje plaća i broja zaposlenih nikako nije pratilo rast prihoda.

Ova poduzeća koja koriste ogromne prirodne resurse prije pet godina uglavnom su poslovala pozitivno i zajedno su imala oko 14 milijuna KM dobiti, a po posljednjim izvještajima njih šest pravi ukupnu dobit od 6,9 milijuna, a četiri gubitaša zajedno minus od 3,9 milijuna.

Pored viška radnika na koji se već dugo upozorava, dodatni problem većine ovih poduzeća predstavljaju sumnjiva i sporna potraživanja od kupaca, čije konstantno gomilanje ukazuje na mogućnost pojave korupcije u ovim poduzećima.

Sumnjiva i sporna potraživanja

Iz dostupnih revizorskih i financijskih izvještaja vidi se da neka od ovih poduzeća imaju ogromna potraživanja od kupaca koja su dospjela za naplatu, ali nisu naplaćena i vode se kao sumnjiva i sporna.

Podaci o sumnjivim potraživanjima javno su dostupni za osam od deset ovih poduzeća i zajedno iznose oko 42 milijuna maraka od čega se čak 22,8 KM milijuna odnosi na ŠGD „Hercegbosanske šume“ koje nisu najveće poduzeće u ovom sustavu, ali imaju najveći iznos potraživanja čija naplata nije izvjesna.

Javni revizor od 2014. godine nije radio reviziju poslovanja ovog javnog poduzeća, a tada je navedeno da se najveći dio zastarjelih potraživanja (oko 11.5 milijuna KM) odnosi na kupca Finvest d.o.o. Drvar.

Tada je konstatirano da je naplata neizvjesna, s obzirom da je kupac prestao obavljati djelatnost 2012. godine a pod nerazjašnjenim okolnostima uspio je nagomilati milijunske dugove prema državi, radnicima i dobovom javnom poduzeću.

''Šume Republike Srpske“ imale su 2018. godine 12,1 milijun KM sumnjivih i spornih potraživanja i ona su za oko tri milijuna manja nego 2015. godine ali predstavljaju značajan uzrok lošeg poslovanja ovog javnog poduzeća. „Šume RS“ posljednji su put 2019. godine objavile crnu listu nepouzdanih poslovnih partnera na kojoj se tada nalazilo čak 586 tvrtki koje ovom javnom poduzeću duguju milijune maraka.

Takođe značajna sporna potraživanja preko 3 milijuna KM imaju Sarajevo-šume i „Šumsko – privredno društvo Zeničko – dobojskog kantona“. Značajno je istaći da neka od ovih javnih poduzeća koja se bave istim ovim poslom nemaju sumnjivih potraživanja kao „Bosanskohercegovačke šume“ ili Šume Tuzlanskog Kantona.

Dio sumnjivih potraživanja koja se prenesu u naredne godine uspije se naplatiti ali veliki dio godinama ostaje nenaplaćen. Šumska privredna društva u BIH već dugo ne mogu da podimre potrebe drvoprerađivača, a zbog velikog interesovanja i netransparentnog načina podjele sirovine, robu često dobivaju i oni kupci čiji je kredibilitet upitan, a upravo je ovo plodno tlo za pojavu korupcije.

Efekt povećanja broja zaposlenih

Za pet godina u deset analiziranih poduzeća broj zaposlenih procentualno se najviše povećao u ŠGD „Hercegbosanske šume“ koje su po posljednjem izvještaju imale 269 radnika više na osnovu radnih sati nego prije pet godina, što je povećanje za oko 43 odsto.

Troškovi plaća i ostalih osobnih primanja porasli su za 5,7 milijuna, a ovo poduzeća koje je 2015. poslovalo pozitivno već tri godine za redom bilježi gubitke. Pored toga na jubilarne nagrade troši se prosječno oko 204.000 KM godišnje i još 300.000 na ostala materijalna prava zaposlenika.

Također, ovo javno poduzeće koje posluje sa gubitkom godišnje u prosjeku podijeli oko 89.000 KM na donacija. Transparency interantional u BIH obratio se upravi dopisom, ali u zakonskom roku nije stigao odgovor na pitanje kome se doniraju tolika sredstva.

U Šumama Republike Srpske po poslednjem izvještaju ima 333 radnika više nego 2015. godine, za plaće se izdvaja dodatnih 11,8, milijuna KM, a u isto vrijeme ukupni prihodi ovog poduzeća su tek 6,1 milijun KM veći od ukupnih prihoda u 2015. godini.

Dobit jednog od najvećih gospodarskih sustava u zemlji smanjena je sa devet na oko četiri milijuna KM, a toliko povećanje broja zaposlenih nije dovelo do značajnijeg rasta prihoda.

Zanimljivo je da su Unsko-Sanske šume u ovom periodu (2015-2019) povećale broj zaposlenih i smanjile prihode, troškovi na plaće porasli za oko 1,7 milijuna, a ukupni prihodi poduzeća pali za oko 750 000. Isto se dogodilo i poduzeću Šumarsto Prenj Konjic koje po poslednjem izvještaju troši 230.000 KM više na plate a ima za oko 260 000 manje prihode nego 2015. godine.

Broj radnika povećan je i u Šumama Tuzlanskog kantona, prihodi su pali a ovo poduzeće koje je poslovalo pozitivno sada je postalo gubitaš sa minusom od 2,9 milijuna.

Sa druge strane broj zaposlenih radnika smanjen je u Šumsko – privrednom društvu Zeničko-dobojskog kantona, par godina smanjivani su i troškove na plate, a preduzeće je zdražalo pozitivno poslovanje.

Smanjenje broja radnika i dodatnih troškova dovelo je do nešto boljeg poslovanja u preduzeću „Srednjobosanske šume“ koje je 2015. bilo gubitaš, a danas ima 127 radnika manje, 13 milijuna prihoda više i posluje pozitivno.

Efekat povećanja troškova reprezentacije radi „unapređenja poslovanja“
Deset javnih poduzeća koja posluju u oblasti šumarstva godišnje potroši oko 700.000 maraka na reprezentaciju, a ova brojka se povećava iz godine u godinu.

Pod ovom stavkom knjiži se troškovi ishrane, smještaja, izvođenje poslovnih partnera u ugostiteljske objekte i slično. Po zakonima u BIH troškovi reprezentacije priznaju se samo pod uslovom da su nastali u svrhu unapređivanja poslovanja o čemu je TI BiH pisao u ranijim analizama.

Ipak većina ovih preduzeća uprkos značajnim troškovima nije unapredila poslovanje i danas bilježi još gore rezultate a samo su Hercegbosanske Šume od 2017. do 2019. godine potrošile oko 510 000 KM na reprezentaciju. Najviše je potrošeno 2017. godine 291.872 KM kada je poslovanje ovog poduzeća bilo i najgore u ovom analiziranom periodu, a gubitak je tada iznosio 2,6 milijuna.

Poređenja radi, prosječni godišnji trošak reprezentacije u ovom poduzeću poduzeća je za oko 150.000 KM veći nego preduzećima koja gazduju šumama u Unsko Sanskom i Zeničko Dobojskom kantonu iako se radi o poduzećima koja su po broju zaposlenih i prihodima na približno istom nivou.

Šume Republike Srpske za troškove reprezentacije od 2015. do 2017. godine potrošile su 1,1 milijun KM, odnosno u prosjeku oko 397.963 KM godišnje. Najviše je potrošeno 2016. godine 424.404 KM kada je dobit ovog poduzeća bila na najnižem nivou u ovih pet godina.

Zanimljivo je da KJP „Sarajevo – šume“ i Šumarstvo Prenj Konjic iskazuju veće troškove reprezentacija od preduzeća koje gazduje šumama u USK iako je ono dva odnosno pet puta veće sa stanovišta visine prihoda i broja zaposlenih. Iz dostupnih podataka jasno je da se se enormna povećanja iznosa za reprezentaciju u potpunosti nesvrsishodna i ne mogu se dovesti u vezu sa unapređenjem poslovanja većine ovih poduzeća. Stoga je neophodno detaljnije definifanje zakonskih odredbi kojim se regulira iskazivanje ovih troškova i dozvoljena potrošnja na ove vrste usluga, kako bi javna poduzeća mogla da posluju sa većim stupnjem transparentnosti i odgovornosti.

Također, analiza ukupnog poslovanja ovih deset javnih poduzeća pokazuje da su neophodne hitne reforme jer ona eksploatiraju značajne prirodne resurse u BIH, a istovremeno gomilaju dugove, broj zaposlenih, posluju sa sumnjivih partnerima, a dio njih ne izmiruje redovno ni obaveze za korištenje prirodnih resursa.