Strani investitori ostavljaju milijunske dugove bez imovine za naplatu, objavio je portal Akta navodeći kako se na popisu dužnika Uprave za neizravno oporezivanje BiH nalazi preko 1300, a da su dugovi dosegli stotine milijuna maraka.
Među dužnicima su i poduzeća u stranom vlasništvu od kojih je posebno teško, gotovo nemoguće, naplatiti dugovanja. FlyBosnia, firma u zajedničkom vlasništvu BiH i Saudijske Arabije, davno ugašena, ostavila je preko tri milijuna maraka duga.
Bio Oil, u vlasništvu turskog državljanina, duguje skoro dva milijuna.
Kompanija Al-Dihani, čiji je vlasnik iz Kuvajta, ostavila je blizu milijun maraka duga.
Neki bi rekli, piše Akta, pa to su nam braća.
"Tko će te više prevariti nego brat i kum", ironična je ekonomska analitičarka Svetlana Cenić, koja tvrdi da su ozbiljni investitori pobjegli iz ove zemlje jer, ako ne znaju šta je konkretan projekt i kolika su točna ulaganja, ne žele se baviti tim poslom, prenosi RTVBN.
"Ostali su mešetari koji dođu praznih ruku, praznih džepova, vjerojatno i s ogromnim dugovima, pričaju ovdje i obećavaju kule i gradove, a ostavljaju dugove", zaključuje Cenić.
Nisu se bolje pokazali ni neki europski investitori. Petrona Trade, u vlasništvu švicarskog državljanina, duguje više od dva milijuna maraka.
Neki Nizozemci i Fici dužni su po milijun.
Problem je što je BiH, u cilju privlačenja stranog kapitala i investicija, omogućila stranim državljanima da pod jednakim uvjetima kao i bh. državljani registriraju firme. Međutim, što kada stranac ostavi dug?
"Vjerojatno više nije u BiH, nalazi se u nekoj drugoj zemlji i za dug ne odgovara vlastitom imovinom", kaže ekonomski analitičar Admir Čavalić i dodaje da je, zbog nefunkcionalnosti domaćih institucija, BiH za neke investitore obećana zemlja, raj za izbjegavanje izvršenja obveza.
Čavalić ističe da se odgovornost na kraju svodi na pravno lice, odnosno dioničarsko društvo koje odgovara svojom imovinom.
Nažalost, dioničarska društva u BiH čiji su dioničari strani državljani u većini slučajeva nemaju imovinu koja bi pokrila njihove dugove.
"Prema našem zakonu, ukoliko netko registrira dioničarsko društvo, odgovara samo do visine uloženog kapitala, a minimalni kapital koji je neophodan da bi se, recimo, u Republici Srpskoj osnovalo dioničarsko društvo je 1 KM", pojašnjava profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević.
"To znači da su to firme bez imovine i ako naprave porezni dug, on se nema od čega naplatiti", ističe Mlinarević.
Cenić smatra kako je i država odgovorna što stranci mogu ostaviti tolike poreske dugove u BiH.
"To bez sprege sa vlastima ne bi moglo", kategorična je Cenić. Smatra i da nije logično da investitori odlaze u vlade da se slikaju, obećavaju projekte i dogovaraju poslove, već da njihov kontakt trebaju biti gospodarska udruženja, komore i slično.
"Zato nam se sve ovo i dešava. Dođu, uzmu šta im treba i odu, a ostave ogromne dugove", tvrdi Cenić i podsjeća na slučaj Rafinerije i Birča.
Strane firme u BiH nisu ostavile samo porezni dug. Iza njih su dugovi prema dobavljačima, drugim gospodarskim subjektima i, naravno, radnicima kojima duguju plaće i doprinose.
