Dugovanje: Dodik napada Nikšića, država plaća, a kontrolori leta traže nove poslove

''Stav da BiH bude predstavljena u međunarodnom arbitražnom sporu kao subjekt, a da šteta bude učinjena RS govori o lošim namjerama. Lošim potezima, propuštanjem radnji i procesnim greškama doveli su da BiH bude presuđena, a RS kažnjena'', objavio je na mreži X Milorad Dodik komentirajući slučaj Viaduct oko kojeg se lome koplja zbog vraćanja duga presuđenom u arbitražnom postupku.

Napisao je kako ''su institucije BiH još jednom demonstrirale svoju nesposobnost i opredjeljenje da ne rade u interesu oba entiteta, već na štetu RS''.

Nikšić želi da šteta bude veća

Poručio je da to slučaj Viaduct, koji je vodilo Pravobraniteljstvo BiH, to dokazuje. ''Usprkos tome RS ne bježi od svojih obveza i ponudila je rješenje zasnovano na zakonu. I Vijeće ministara donijelo je odluku koja je bazirana na zakonu, a koju su podržali ministri iz reda Bošnjaka'', poručio je Dodik.

Naveo je kako je premijer FBiH, Nermin Nikšić, odbio takvo rješenje, želeći da šteta bude veća.

''BiH koja je presuđena dužna je da izmiri obveze, a nakon toga će se izvršiti unutarnje poravnanje. Na računu Centralne banke i drugih banaka nalazi se preko 700 milijuna neraspoređenih sredstava, od kojih gotovo 300 milijuna pripada RS. Usprkos brojnim dogovorima, Nikšić i političari iz Sarajeva blokiraju raspodjelu. Nikšić je nekoliko puta priznao da je to potrebno uraditi, ali da oni to ne smiju'', navodi Dodik.

Poručio je da je Nikšić zato priznao da je tražio da visoki predstavnik Christian Schmidt nametne raspodjelu, što su u RS odbili.

Varijante

''Tim sredstvima, kao i onim iz drugih izvora, mogu se izvršiti poravnanja. Međutim, ovdje očigledno nije namjera da se problem riješi, već da se nanese šteta Republici Srpskoj, po cijenu da bude kažnjena i Federacija BiH. Zato po tko zna koji put pozivamo na ispunjenje dogovora, ali i zakonskih obveza, da se izvrši raspodjela sredstava. Na taj način omogućilo bi se izvršenje svih obaveza i nesmetan rad BHANSA-e'', napisao je Dodik.

Nikšić je pak, govoreći o ponuđenim rješenjima, rekao kako je jedna varijanta podrazumijevala da se od dobiti Centralne banke BiH, koja iznosi 200 milijuna, 110 milijuna KM plati direktno kao obveza države BiH, a da se ostatak od 90 rasporedi akcionarima – 2/3 FBIH i 1/3 RS.

''U toj varijanti FBiH bi platila 73 milijuna duga RS od 110 milijuna. Drugi prijedlog je bio malo modificiran, ali i on je podrazumijevao da se sa zajedničkog računa PDV-a poveća izdvajanje koje bi iskoristili za plaćanje duga, gdje bi opet FBiH dala gotovo dvije trećine, s da bi tu i kantoni bili ugroženi. Pošto sam jedini Bošnjak u Fiskalnom vijeću, kad glasam protiv ne može se donijeti odluka. Prvi prijedlog bi, da nije bilo veta, možda prošao preglasavanjem, jer su iz Vijeća ministara i iz RS za njega glasali'', kazao je Nikšić za Avaz nakon sjednice.

Rekao je i kako bi ''čak bio pobornik da tražimo rješenja kada bismo imali normalne odnose u BiH''.

Nije prirodno

''Ali nije baš prirodno da ne priznajete BiH, koristite svaku priliku da rušite ustavni poredak i institucije države, prozivate i ponižavate, a onda tražite da vam ta država otplati dug. Da ne govorimo o tome da to na kraju ne plaća ni država nego poreski obveznici'', ističe Nikšić.

Država će pak platiti dug RS veći od 56 milijuna eura kako bi spriječila prodaju nekretnina i blokadu računa državnih agencija nakon što je slovenska tvrtka Viadukt pokrenula prisilnu naplatu. 

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto je nakon izvanredne sjednice u utorak izjavila kako će vlada platiti dug RS kako bi umanjila ''negativne posljedice po državu, očuvati njen ugled i spriječiti rasprodaju državne imovine, poput zgrada Centralne banke''.

No, u konačnici će dug morati platiti RS koja sada to odbija učiniti, dodala je.

"BiH je dužna izvršavati presude, ali isto tako ima pravo na regresno potraživanje od entiteta, u ovom slučaju od RS-a", rekla je Krišto.

Slovenska tvrtka Viadukt tužila je vladu RS-a zbog odluke o raskidu koncesije za izgradnju hidroelektrane na rijeci Vrbas.

Nakon dobivene međunarodne arbitraže, kompanija je pokrenula pljenidbu nekretnina u vlasništvu BiH i blokirala naplatu naknada državne agencije za zračni promet od europske agencije Eurocontrol čime dovedeno u pitanje funkcioniranje agencije.

Dnevna kamata 18.000 KM

Nakon što je Eurocontrol obustavio uplate rutnih naknada, koje čine 90 posto prihoda BHANSA-e, plaća za ožujak uposlenih umanjena je za 20 posto.

''Dnevna kamata iznosi 18.000 KM. Pričamo o 18 minimalnih plata ili 36 minimalnih mirovina, a to izgleda nikog ne zanima. Nitko u ovoj državi neće snositi odgovornost zašto je dug narastao toliko. Svi traže neko rješenje, a od nas se očekuje da se strpimo. Nama nenormalno treba da bude normalno, da ove sezone radimo 20 posto više posla za 20 posto niže plaće, a sljedeće tri trebaju biti umanjene za 60 posto, jer BHANSA ima toliko novca da može opstati bez kredita'', kazao je za Dnevni avaz predsjednik Sindikata kontrolora letenja u BiH Vinko Malnar.

Malnar dodaje da je planirano da od 1. srpnja osnovica za obračun plaća bude umanjena za 40 posto, te da takva ostane na snazi sve dok se dug BiH ne otplati. Arbitražni postupak Vidaucta nije jedini, već se očekuje da na naplatu dođe još nekoliko presuda za koje je odgovorna vlast u RS.

Kontrolori traže spas

''Dolazimo u situaciju da se mi uposlenici u BHANSA-i igramo nekakve mikrokreditne organizacije, koja će vraćati dugove i nekom drugom, trećem. Samo je pitanje kad će neko drugi 'sjesti' na račun BHANSA-e u Eurocontrolu i tražiti naplatu svojih potraživanja u tih 2 milijarde KM'', ističe Malnar za Avaz.

Navodi kako su primanja kontrolora letenja u BiH i do sada bila niža nego u susjednim zemljama.

''BHANSA ima financijski plan usvojen u siječnju, kojim je jasno propisano koliki su mjesečni troškovi i prihodi, a mi očekujemo da plaće ostanu iste. Sada dolazimo u situaciju da ljudi, koji nisu uopće razmišljali o napuštanju države, aktivno čitaju natječaje, jer kronični je manjak kontrolora letenja u Europi i Bliskom istoku'', naglašava Malnar za Avaz.

Hina pak piše kako bi se Bosna i Hercegovina i RS mogli suočiti s financijskim slomom jer im prijete dugovi od gotovo milijardu eura kolika je vrijednost niza pokrenutih sporova zbog jednostranih raskida ugovora o koncesiji, a neki političari u utorak upozoravaju kako je u pitanju "financijska nuklearna bomba".