Smanjuje se jaz u bogatstvu europskog istoka i zapada, ali raste između sjevera i juga

Članice Europske unije iz središnje i istočne Europe po bogatstvu sustižu zapadnu Europu ali raste razlika između sjevera i juga, pokazala je studija pripremljena za ministre financija Europske unije.

EU želi da se 27 zemalja koje će ostati u Uniji nakon odlaska Ujedinjenog Kraljevstva gospodarski ujednači jer vjeruje da velike razlike otežavaju utvrđivanje politika i mogu biti izvor budućih kriza, piše Hina.

Potpora euroskeptičnim strankama

Velike razlike također donose potporu euroskeptičnim i populističkim strankama koje bi mogle zaprijetiti EU-u.

BDP 11 članica, većinom iz središnje i istočne Europe, koje su se pridružile bloku od 2004. raste brže po prosječnoj stopi od šest posto.

To je rezultiralo kumulativnim povećanjem realnog prihoda po stanovniku, u nekim slučajevima i više od 200 posto od 1999. do 2016., pokazala je studija.

To je u kontrastu s prosječnih dva posto na bogatijem zapadu koji je BDP po stanovniku u istom razdoblju povećao za samo 50 posto, kaže se u studiji.

Financijska kriza koja je počela 2010. je, međutim, produbila razlike u eurozoni između bogatijeg i stabilnijeg sjevera i siromašnijeg juga.

Povećanje BDP-a

Po podacima Međunarodnog monetarnog fonda, BDP po stanovniku se u Njemačkoj od 2010. do 2016. povećao 19 posto, 14 posto u Nizozemskoj i Francuskoj i 13 posto u Belgiji i Austriji.

U južnim zemljama, koje su 2010. već imale niži BDP po stanovniku, taj je rast mnogo sporiji te dodatno produbljuje razlike. U Italiji je rast bio samo šest posto, u Portugalu 10 posto, a Grčka je pala za sedam posto.

"Ovaj obrazac, koji pokazuje ujednačavanje istoka i zapada, ali razilaženje sjevera i juga u eurozoni, može se primijetiti po nizu pokazatelja, poput realnih plaća, ulaganjima i potrošnji", kaže se u analizi koju je pripremio Centar za europske političke studije (CEPS).

Ni približavanje istoka i zapada ni razilaženje sjevera i juga nije povezano s eurozonom, kaže studija i predviđa da će se približavanje istoka i zapada nastaviti idućih godina, a u nekim slučajevima ponovno početi i ono između sjevera i juga.

Više domaćih inovacija

Studija nije mogla predvidjeti hoće li proces približivanje istoka i zapada jednom dovesti i do ujednačenja bogatstva.

"Često se tvrdi da će daljnje približavanje tražiti promjenu modela rasta (za zemlje središnje i istočne Europe)", kaže studija.

"Taj rast i sustizanje (rasta) može se oslanjati na strani kapital i 'know-how'  kroz golema izravna strana ulaganja, no nakon određene razine za održavanje rasta potrebno je više domaćih inovacija", kaže studija i napominje da bi preusmjeravanje prema domaćim inovacijama moglo biti "ključan izazov za nove članice".