Reformirana i moderna javna uprava gradi se u institucijama ali odgovornost je i na pojedincima

Postoji više načina na koje se može definirati pojam odgovornosti. Lingvisti odgovornost tumače kao savjesno i valjano obavljanje dužnosti, odnosno kao preuzimanje obaveze i dužnosti u obavljanju posla. U građanskom pravu odgovornost znači biti odgovoran za ne/ispunjene preuzete obaveze, a u sociologiji ona podrazumijeva svjestan odnos čovjeka prema društvenim vrijednostima.

Ukoliko nam je ovo poznato, onda nam je jasno i zašto je u nedavnom istraživanju o tome šta građani očekuju od reformirane i moderne javne uprave najveći broj ispitanika na prvo mjesto stavio upravo – odgovornost. U reformi javne uprave odgovornost se gradi unutar institucije kao institucionalna odgovornost ali se jednako tako odgovornost mora graditi i na nivou pojedinca.

O tome Emsad Dizdarević, program menadžer organizacije Transparency International BiH, kaže kako odgovornost institucije ali i pojedinaca podrazumijeva da sve što rade poduzimaju u skladu sa zakonom, za dobrobit građana i društva u kojem žive, te da ne donose odluke u situacijama kada su u sukobu interesa. „Dobra javna uprava mora osigurati da korisnici dobiju uslugu koja im zakonom pripada i spriječiti da građani traže „alternativne načine“ kako bi došli do onoga što im pripada kako bi ostvarili svoja prava,“ kaže Dizdarević.

Institucije moraju biti tu zbog građana i jedan od zadataka reforme javne uprave jeste stavljanje krajnjih korisnika u fokus djelovanja. Zbog toga je potrebno jačanje integriteta institucija, državnih službenika i zaposlenika u javnoj upravi kroz setove akata koji se tiču unaprjeđenja integriteta i internih procedura koje bi mogle spriječiti nezakonito, neodgovorno, ili u krajnjoj mjeri koruptivno ponašanje službenika. Reforma javne uprave ima za cilj unaprijediti odgovornost ne samo reaktivnim nego proaktivnim mehanizmima koji će procijenjivati rizične tačke unutar institucija i djelovati na sam uzrok, odnosno izvor problema.

Iz institucije Ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine navode kako postoji puno prostora za unaprjeđenje odgovornosti u javnoj upravi i kako je ovo pitanje sa punim pravom u fokusu reforme. Naime, oko dvije trećine žalbi koje ova institucija zaprimi odnose se na rad organa uprave. Većina tih žalbi se tiče neprofesionalnog postupanja zaposlenih u javnoj upravi, sprečavanje pristupa informacijama, predugo trajanje upravnih postupaka, pa čak i nepostupanja institucija po izvršnim rješenjima i sudskim presudama. Osim toga, u dosta žalbi se navodi i „ping-pong efekt“, odnosno prebacivanje odgovornosti sa jedne institucije na drugu, te „šutnja administracije“ kao najneprijatnija pojava u kojoj građanin podnese zahtjev i na njega ne dobije nikakav odgovor.

Ombudsmen za ljudska prava Bosne i Hercegovine Ljubinko Mitrović, smatra kako je ključ reforme jednim dijelom i u uspostavljanju kvalitetnog i depolitizovanog sistema za odabir kadrova u javnoj upravi. „Ukoliko imate upliv politike onda se ne vodi računa o znanju, obrazovanju i integritetu i primat se daje podobnosti. Moramo imati državne službenike koji će imati ne samo stručno nego i opšte znanje, koje će krasiti visok stepen efikasnosti, neupitna objektivnost i izuzetno povjerenje javnosti,“ kaže Mitrović i dodaje „Politika se mora izuzeti iz toga.“

Institucija ombudsmena svake godine izda desetine preporuka institucijama na čiji rad su zaprimljene žalbe ali ona nema mogućnost izricanja sankcije. No, bez obzira na nezavisna nadzorna tijela, svaki državni službenik bi trebao pokazati odgovornost i svoj rad bazirati na principima integriteta i odgovornosti. Poštivanjem preporuka ombudsmena bi se značajno podigao kvalitet javne uprave.

U slučaju da se institucije ogluše o preporuke, ombudsmenima preostaje mogućnost da imenuju organ koji odbija implementirati preporuku i da ga navedu u svom godišnjem izvještaju koji se potom upućuje zakonodavnim tijelima na razmatranje. Šef Kabineta Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH, Haris Šahbaz kaže kako ponekad postoje situacije u kojima nije moguće realizovati preporuku usljed određenih praktičnih razloga koji često znaju biti zakonske ili proceduralne prirode. Tada je bitno uspostaviti saradnju sa organom kojem je upućena preporuka kako bi se zajednički pokušalo doći do rješenja koje će biti u interesu građana.

„Odgovornost se očituje i kroz spremnost da se ispoštuju preporuke ombudsmena. Bez obzira na postojanje ili odsustvo mogućnosti sankcije, državni službenik bi na osnovu svoje odgovornosti i integriteta uvijek trebao učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi korisnik uvijek bio zadovoljan uslugom koju mu je javna uprava dužna pružiti,“ poručuju iz institucije ombudsmena.

Tekst je nastao u okviru javne kampanje koju provodi Ured koordinatora za reformu javne uprave u BiH a podržava Program jačanja javnih institucija u BiH kao dio sveobuhvatne podrške vlada Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke provedbi reforme javne uprave u BiH. Mišljenja i stavovi izneseni u ovom tekstu ne odražavaju nužno službene stavove i politike vlada Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke i GIZ-a koji provodi Program jačanja javnih institucija u BiH.