Bh. javna uprava: Nedostaje stručnjaka, a viška ljudi bez kvalifikacija

Sve razine vlasti u BiH godinama imaju ozbiljan manjak stručnih kadrova u javnim službama, a nedostaju informatičari, suci, tužitelji, sigurnosnici, zdravstveni radnici i brojne druge oblasti.

S druge, pak, strane, u gotovo svim javnim službama prevelik je broj opće administracije, odnosno ljudi bez stručnih kvalifikacija u potrebnim oblastima, pišu Nezavisne novine.

U pregledu dokumenata i izvještaja koji se bave BiH nalazi se više stotina upozorenja ili nalaza u kojima se ističe da su brojne agencije i stručne službe nedovoljno popunjene kadrovima za koje su potrebne kvalifikacije kojih nema dovoljno na tržištu rada.

Pročitajte još

HNŽ: Obitelji odlaze, učenika sve manje

O ovom upozoravaju i izvještaji EU, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, State departmenta, Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda i brojnih drugih organizacija.

Samo u Analitičkom izvještaju EU za BiH nedostatak kadrova ili nedovoljna popunjenost institucija spominje se više od 50 puta.

Primjera radi, nedostatak stručnih kadrova EU stručnjaci su uočili u Upravi za neizravno oporezivanje (UNO) BiH, Državnoj agenciji za istrage i zaštitu BiH (SIPA), Agenciji za statistiku, Uredu ombudsmana, Službi za poslove sa strancima i u brojnim drugim agencijama i institucijama.

"Služba za poslove s strancima je nadležna za menadžment migracija u zoni granice, a na osnovu službenih podataka značajan je manjak osoblja za 22 posto i neadekvatno je opremljena. Sektor za imigracije također ima manjak zaposlenih", kažu oni.

Manjak osoblja u ključnim oblastima, poput pranja novca, kako kažu u izvještaju, dovodi do značajnih izazova u funkcioniranju institucija.

"Osposobljenost da se istražuju kaznenih djela iz oblasti ekonomije, financija i javnih nabava trebalo bi da bude značajno povećana povećanjem broja zaposlenih, nabavkom opreme i većim stupnju autonomije", naglašeno je.

U Svjetskoj banci, na primjer, upozoravaju i na problem manjka zdravstvenog osoblja. Ovaj problem se, kako ističu, značajno pokazao i u krizi korona virusa u BiH.

"Koliko god je važno suzbiti kratkoročne posljedice krize, važno je obratiti pažnju na manjak zaposlenih, ali i konstantno smanjivanje ljudskog kapitala", upozorili su u Svjetskoj banci.

Pročitajte još

Oko 80% studenata u Mostaru razmišlja o odlasku u inozemstvo

U najnovijem izvještaju State departmenta, na primjer, upozoravaju na manjak osoblja u oblasti sigurnosti i borbe protiv terorizma.

"Nema političke volje da se poveća broj pripadnika u Antiterorističkoj jedinici SIPA, usprkos nacrtu zakona koji u državnom parlamentu stoji od 2017. godine", kažu u State departmentu.

I u nedavno usvojenoj Okvirnoj strategiji za reformu javne uprave BiH je na mnogo mjesta spomenut nedostatak stručnih kadrova, ali je indirektno naznačeno i da postoji višak kadrova u mnogim oblastima koje ne zahtijevaju posebne kvalifikacije.

Ratko Kovačević, glasnogovornik UNO-a BiH, za 'Nezavisne' kaže da su u toj instituciji zaposlena 2.443 službenika, a da je predviđeno 2.879.

"Imamo značajno manje zaposlenih u odnosu na broj sistematiziranih radnih mjesta, ali radimo sve što je u našoj mogućnosti da se svi poslovni procesi odvijaju potpuno nesmetano. Manjak zaposlenih je i u Sjedištu UNO-a, ali i po regionalnim centrima u operativi", kaže Kovačević.

Ističe da ne samo UNO, već sve javne institucije imaju probleme da nađu stručnjake iz oblasti informacijskih tehnologija, a kao razlog vidi male plate.

"Oblast neizravnih poreza je zaista široka, porez na dodanu vrijednost, trošarine, carine, putarine. Potrebno je da se sve slobodne pozicije popune u UNO i nakon toga da se ti kadrovi dobro stručno usavrše", naglasio je on. Posebno je upozorio što je više od 50 posto zaposlenih u toj instituciji ima između 51 i 60 godinu.

"To je izrazito negativna starosna struktura, a u narednih pet godina više od 15 posto od ukupno zaposlena 2.443 službenika ispunit će uvjete za mirovinu", rekao je on i upozorio da ovakvo stanje zahtijeva ozbiljno bavljenje ovom problematikom u cilju blagovremenog osiguravanja stručnih kadrova.