Vozači kamiona iz Bosne i Hercegovine i Srbije najavili su da će 26. siječnja svi teretni granični prijelazi prema zemljama Schengena biti blokirani zbog problema koje im stvara novi Entry-Exit sustav (EES), koji bilježi ulazak i izlazak prijevoznika.
Ove mjere dolaze nakon što, kako navode, Bruxelles nije uvažio zahtjeve i sugestije prijevoznika o olakšavanju procedura na granicama.
Predsjednik Udruženja za međunarodni transport iz Srbije, Neđo Mandić, objasnio je za Euronews Srbija da se prosvjedi ne odnose na putničke prijelaze, već isključivo na teretne terminale, gdje će kamioni biti parkirani tako da ni u jednom trenutku ne bude moguće ulaziti ili izlaziti s robom.
"Bukvalno će stati uvoz i izvoz, a lanci snabdijevanja bez naših prijevoznika praktično ne funkcioniraju", rekao je Mandić u emisiji "Euronews Region".
On je objasnio da su posljednje dvije godine posvećene pokušajima rješavanja problema kroz diplomatske kanale.
Slali su pisma Europskoj komisiji i vlastima u Srbiji i BiH, održavali sastanke u Bruxellesu, ali konkretnih odgovora nije bilo.
"Za ovo vrijeme ništa se nije dogodilo. Ostavili smo rok od mjesec i pol dana da se problem riješi, ali bez rezultata. Zato smo se odlučili za drastičnije mere prosvjeda", rekao je Mandić.
Prema njegovim riječima, entry-exit sustav ugrožava rad prijevoznika jer ograničava broj radnih dana unutar Schengena, a postojeće bilateralne kvote za transport između zemalja Zapadnog Balkana i EU ne funkcioniraju kako je predviđeno.
"Skoro nijedna zemlja ne izvršava ni 3-5 posto svojih prijevoza prema ugovorima, što znači da praktično sve prevoze naši vozači", ističe Mandić.
Predviđeni prosvjedi počinju 26. siječnja i neće imati unaprijed definiran rok trajanja, dok se ne ispune zahtjevi prijevoznika ili dok Bruxelles ne pristane na razgovore i moguće preispitivanje schengenskog sustava i EES-a.
Prijevoznici pozivaju i druge relevantne institucije i privredne komore da se uključe u formiranje strategije i pronalaženja rješenja, prenosi Euronews.
Mandić je naglasio da prosvjed ne ugrožava putnički promet, ali da teretni transport može biti potpuno paraliziran dok se ne pronađe kompromis. On također ističe da postoji mogućnost rješavanja problema jednostavnim tumačenjem postojećeg sustava za prekogranične radnike, ali da susjedne zemlje nisu pokazale volju za razgovor.
"Ako bismo čekali da se sve riješi onako kako mi želimo, trajalo bi mjesecima. Zato smo prinuđeni da poduzmemo ovu akciju kako bismo stavili problem na stol i natjerali Bruxelles da se izjasni. Mi vozimo robu koju je kupio europski kupac i vozimo robu koju je prodao europski prodavač. Mi vozimo za njih i mi praktično radimo za njih. Mi jesmo prekogranični radnici i to je nekakav put da se sjedne i nađe prihvatljivo tumačenje i sve bilo završeno", istakao je Mandić.
Novi Entry-Exit sustav (EES) u Schengenu, koji bi trebalo da bude u punoj primjeni od 10. travnja, izaziva ozbiljne ekonomske probleme za privredu Zapadnog Balkana, ocjenjuje ekonomski analitičar iz Sarajeva Admir Čavalić.
On ističe da sustav, prvobitno osmišljen radi kontrole migracija, paradoksalno ugrožava slobodan protok roba i dugoročne lance opskrbe.
"Region Zapadnog Balkana, uključujući Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, većim dijelom obavlja trgovinske aktivnosti sa zemljama članicama Europske unije. Novi sigurnosni sustav, usmjeren na kontrolu migracija, sada direktno ometa transport robe, izjednačavajući transportere s migrantima", kaže Čavalić.
On objašnjava da to ima dvostruke posljedice: kratkoročno, privreda trpi dodatne transportne i transakcijske troškove, dok dugoročno postoji opasnost da transport migrira u druge regione gdje može da funkcionira bez ovih restrikcija.
"Lanac opskrbe u ovom obliku dugoročno nije održiv. Tko poznaje tržište transporta, jasno vidi da ovo vodi ka kolapsu", upozorava Čavalić.
Prema njegovim riječima, efekti će se osjetiti ne samo u regionu već i u samoj EU, gdje mnoge kompanije zavise od kamionskog transporta sa Zapadnog Balkana. On dodaje da postojeće kvote za prijevoz između zemalja Balkana i EU ne funkcioniraju kako je predviđeno, što dodatno komplicira situaciju.
Kada je riječ o ekonomskom interesu Bruxellesa i pojedinačnih zemalja članica, Čavalić ocjenjuje da prevladava sigurnosni i politički interes, a ne ekonomski.
"Vidim interes pojedinačnih zemalja, poput Hrvatske i Slovenije, ali u Bruxellesu postoji spora birokracija koja teško donosi odluke. Dugoročne ekonomske posljedice nisu prioritet administrativnog aparata", navodi analitičar.
Rješenje, prema Čavaliću, moglo bi biti revizija EES sustava kroz razgraničenje između transportera koji se bave isključivo robom i onih koji ilegalno premještaju ljude.
"Tako bi se zaštitio ekonomski interes, a sigurnosni problemi migracija ostavili za nadležne", ističe Čavalić.
