Opirali se ili ne, nova ekonomija je stigla!

"Najveća radna snaga na svijetu prošla je kroz iznimnu transformaciju. Kineskim poljoprivrednim radnicima i industrijskom proletarijatu pridružila se vojska "gig radnika". Deseci milijuna sada koriste tehnološke platforme kako bi pronašli kratkoročne poslove. Čak 200 milijuna ljudi, odnosno 40 posto urbane radne snage, ovisi o nekom obliku fleksibilnog rada. Sudbina tih radnika angažiranih privremeno, po poslu ili projektu, od kojih se mnogi bore kupiti nekretninu i ostvariti pristup javnim uslugama i beneficijama, oblikovat će kinesko gospodarstvo i društvo u godinama koje dolaze. Kako tehnologija preobražava tržište rada, kineski "gig radnici" nude lekcije za zemlje diljem svijeta", pisao je časopis The Economist prije nekoliko dana.

Nova radna snaga – prekarijat – zapravo nije nova pojava. Termin je u upotrebi već pola stoljeća i označava cijelu klasu honorarnih radnika s nesigurnim zaposlenjem, često "na crno", prema kojima poslodavci nemaju nikakve obveze. Kako bi smanjili troškove, izbjegli zakonske komplikacije i odgovornost propisanu zakonima o radu, poslodavci su stvorili prekarijat i sav rizik prenijeli na honorarne suradnike.

Kina je upravo primjer i slika stvarnog funkcioniranja prekarijata, freelancera, privremenih radnika, radnika na zahtjev – kako kome odgovara.

Nova ekonomija je tu

Sudbina spomenutih 200 milijuna Kineza (40 posto urbane radne snage) nesigurna je, po samoj definiciji prekarijata i načinu na koji dolaze do poslova i zarade. Godine globalnog gospodarstva zasigurno će biti pod utjecajem takve klase radne snage jer se bilježi jasan rast "gig ekonomije", piše The Economist.

Kina je, zahvaljujući ranoj primjeni super aplikacija, postala svjetski lider gig ekonomije. Trenutno 84 milijuna ljudi radi putem platformi – kao vozači, dostavljači hrane i razni drugi uslužni radnici. Sličan se trend širi i Azijom: u Indiji u gig ekonomiji radi oko 10 milijuna ljudi, dok ih je u Maleziji oko 1,2 milijuna (oko 7% radne snage), navodi The Economist.

U posljednje vrijeme, privremeni rad ušao je i u kineske proizvodne pogone. Tradicionalne tvorničke radnike sve češće zamjenjuju privremeni radnici koji se zapošljavaju "na zahtjev" putem digitalnih platformi. Poslovi su kratkotrajni, često traju samo nekoliko dana ili tjedana, a prema istraživanjima, takvih radnika ima oko 40 milijuna – što je trećina kineske industrijske radne snage.

Tvrtke biraju fleksibilnost

Rast gig rada proizlazi iz želje poslodavaca za fleksibilnošću. Tvrtke žele brzo povećati ili smanjiti broj zaposlenih u skladu sa sezonskom potražnjom i tržišnim rizicima. Tehnologija to omogućava - aplikacije povezuju narudžbe s dostupnim radnicima, a automatizacija je smanjila potrebu za iskusnim kadrom u proizvodnji.

Za mnoge radnike ovakav sustav ima i prednosti. Vješti korisnici platformi mogu zarađivati više nego u stalnom radnom odnosu. Istraživanje iz 2022. pokazalo je kako su mjesečni prihodi profesionalnih dostavljača bili gotovo 20 posto viši od plaća migrantskih radnika.

Ipak, postojanje prekarijata nosi ozbiljne posljedice. Mladi radnici bez stabilnog zaposlenja teško stječu vještine potrebne za napredak. Mnogi, preseljeni iz sela u gradove, ne uspijevaju se trajno ukorijeniti u novoj sredini niti ostvariti pristup javnim uslugama zbog hukou sustava (registra kućanstava). To otežava i zasnivanje obitelji, što dodatno ubrzava starenje kineskog stanovništva. Problema je mnogo, a otvorenih pitanja još više.

Lekcije ostatku svijeta

Kina, međutim, nije usamljena u procesu prekarizacije. Njezino iskustvo pokazuje da proizvodnja više nije jamstvo stabilnog zaposlenja. Automatizacija sve više zamjenjuje ljude.

Također, zabraniti gig rad u nadi kako će se pojaviti stalna radna mjesta bilo bi uzaludno – često je alternativa gig poslu zapravo nikakav posao. U jednoj anketi čak 77 posto vozača prijevoznih platformi izjavilo je kako su u taj sektor ušli nakon što su izgubili prethodni posao, navodi The Economist.

Analitičari upozoravaju kako države moraju redefinirati socijalni ugovor. Kina već pokušava ublažiti algoritamski pritisak i platformama nametnuti obvezu plaćanja socijalnog osiguranja. Indija potiče gig radnike registrirati se kako bi ostvarili pravo na osiguranje i zdravstvene beneficije.

Vlade moraju ići korak dalje – prilagoditi mirovinske i porezne sustave novim oblicima rada, učiniti doprinose prenosivima i smanjiti pritisak na poslodavce kako bi ih obeshrabrile od izbjegavanja stalnog zapošljavanja.

Kako Azija ubrzano stari, pomoć honorarnim radnicima s nesigurnim poslovima u napredovanju postaje pitanje ne samo gospodarstva nego opstanka čitavog društva.

Velika tema, velike riječi, ali još veća stvarnost koja svima kuca na vrata piše Bonitet.com.