Paradoks Grčke: Država vapi za radnicima, a birokracija ih tjera
Junak ovog ljeta u Grčkoj zove se Goga Levian. Taj 41-godišnjak iz Albanije skočio je 10. lipnja u rijeku Araktos kako bi spasio dvojicu dječaka koji su se utapali. Izvukao ih je iz vode s dubine od osam metara. Za to herojsko djelo je nagrađen grčkim državljanstvom.
No postavlja se pitanje – zašto ga već odavno nije dobio? Jer "Leo", kako ga zovu u mjestu Neohori kod Arte gdje živi, radi u Grčkoj već 24 godine. Tu se i oženio, njegova djeca imaju deset i šest godina, rođena su u Grčkoj i idu u školu u tom selu.
Άραχθος: Συγγνώμη που δεν κατάφερα να σε σώσω - Το αντίο του Γκόγκα Λεβιάν στον 14χρονο Σπύρο https://t.co/kIhwICxkZQ
— Athens Voice (@athensvoice) June 17, 2025
Unatoč tomu, Leo svake tri godine mora obnavljati boravišnu dozvolu, čekati u redu u migracijskom uredu i gubiti vrijeme, novac i živce. Isto kao i stotine tisuća migranata koji desetljećima žive i rade u Grčkoj.
Grci bi to odlično trebali znati: djedovi mnogih Grka bili su izbjeglice, a roditelji gastarbajteri po zapadnoj Europi. No i uz to povijesno iskustvo s migracijama i izgnanstvom, integracijska politika u Grčkoj je nepoznat pojam. Niti jedna vlada Atene u zadnjih 30 godina nije uspjela dugoročno urediti boravišni status doseljenika.
Nitko ne treba doći u Grčku
Osobito sadašnja konzervativna vlada Kiriakosa Micotakisa prikazuje se kao stroga i beskompromisna prema izbjeglicama i doseljenicima – što je trenutačno trend diljem Europe.
Bivši ministar za migracije Dimitris Keridis, koji je na funkciji bio samo godinu dana, 2023. je pokušao ublažiti zakon. Omogućio je trogodišnju boravišnu dozvolu i onima koji nisu legalno ušli u zemlju, ali su dokazano tri godine ovdje radili. No njegov nasljednik, sadašnji ministar Makis Voridis – poznat po svojoj ekstremno desnoj prošlosti – poništio je tu mjeru 2025.
Voridis se predstavlja kao borac protiv ilegalne migracije i branitelj granica. Protivi se planovima njemačke vlade da vrati migrante koji su iz trećih zemalja, poput Grčke, ušli u Europsku uniju i onda u Njemačku ili da novima zabrani ulazak. A riječ je najviše o 30 do 40 tisuća, većinom mladih muškaraca koje bi Grčka itekako mogla trebati.
Primjer Španjolske
Grčkim poduzetnicima – osobito u turizmu, građevini i poljoprivredi – očajnički trebaju radnici.Mnogi službeno priznati izbjeglice, uključujući one spašene nakon brodoloma kod Pilosa 2023., danas rade na gradilištima u Eliniku, gdje se na mjestu nekadašnje atenske zračne luke provodi golemi građevinski projekt koji neprestano traži novu radnu snagu, piše Deutsche Welle.
Zato i guverner grčke središnje banke upozorava na pogrešne odluke u migracijskoj politici. Janis Sturnaras uvjeren je da je useljavanje ključno za opstanak grčkog društva: „U vremenu kad starenje stanovništva i manjak radne snage ugrožavaju ekonomsku stabilnost i društvenu koheziju, migranti mogu popuniti praznine i ojačati kako tradicionalne sektore, tako i nove industrije“, napisao je 6. lipnja u dnevniku Ta Nea.
Sturnaras se divi španjolskom primjeru – zemlji s jednom od najbržih stopa rasta BDP-a u EU-u. Španjolska vlada planira do 2027. olakšati legalizaciju boravka za čak 900.000 migranata, čime, prema guverneru, priznaje njihov doprinos očuvanju i razvoju društvenog i gospodarskog blagostanja.
"Neka samo odu dalje!"
Grčki problem nije previše, nego premalo useljavanja, vjeruje i taj stručnjak. Unatoč tome, ne čini se ništa kako bi se priznate izbjeglice i već prisutni radnici zadržali i integrirali. Naprotiv – vlada je sretna kad ljudi odlaze dalje prema zapadu i sjeveru Europe.
Lefteris Papagianakis, šef Grčkog vijeća za izbjeglice (Greek Council for Refugees, GCR) i bivši dogradonačelnik Atene za pitanja useljavanja, rekao je za DW: "Vlada tvrdi: 'Što da radimo? Ljudi žele u Njemačku, jer ondje dobiju više.' I odlaze legalno, s putnim dokumentima." No on takav stav smatra neprihvatljivim: "To je smiješan argument. Trebalo bi pitati grčke vlasti: 'Jeste li tim ljudima ponudili ikakav razlog da ostanu u Grčkoj?' Odgovor je: niste."
Čak ni program HELIOS za stambenu i integracijsku pomoć priznatim izbjeglicama, koji financira Europska komisija, trenutačno ne funkcionira, kaže Papagianakis.
Šef Vijeća za izbjeglice zgrožen je stavom ministra Voridisa o integraciji migranata i izbjeglica: "On nikad ne govori o integraciji – tu je riječ izgovorio samo jednom u parlamentu, i to kako bi rekao kako je integracija propala. Ipak, očito misli na druge zemlje, jer u Grčkoj zapravo ni nemamo integracijske programe."
Čekanje do ludila kod grčke birokracije
A upravo bi Grčkoj ljuto trebali doseljenici. Trenutačno na tržištu rada nedostaje više od 200.000 radnika. No broj migranata u zemlji u posljednjih je deset godina naglo pao. Tako je, primjerice, broj Albanaca – najuspješnije integrirane skupine – prepolovljen: s 700.000 na 350.000.
Jedan od razloga je troma birokracija koja migrantima zagorčava život. Trenutno čak 300.000 zahtjeva legalnih useljenika čeka da im se produži ili izda boravišna dozvola.
Voridis svojim najavljenim, još restriktivnijim zakonom želi dodatno postrožiti pravila. Planira ukinuti zakon iz 2014. (iz vlade Antonisa Samarasa), koji je omogućavao legalizaciju boravka migrantima ako su u Grčkoj proveli najmanje sedam godina.
Ministar želi kriminalizirati ilegalni boravak i uvesti kazne do pet godina zatvora. No na prvi pogled to je potpuno neprovedivo. Jer prema Voridisovim podacima, prošle je godine policija privela 74.000 ilegalnih useljenika – i opet ih pustila jer ilegalni boravak nije bio kazneno djelo.
A ako se zakon promijeni i sama prisutnost u zemlji postane zločin – u koje bi zatvore ti ljudi trebali biti poslani? Grčki zatvorski sustav ima kapacitet za 12.000 osoba i već je prenapučen.
