Očekuje se veliki val poskupljenja u BiH

Povećanje cijene električne energije u Republici Srpskoj (RS) i iznosa minimalne plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine moglo bi izazvati lančano poskupljenje u uslužnim i prodajnim djelatnostima diljem zemlje, upozorava za N1 ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Prema njegovim riječima, obje entitetske vlade rade bez konkretnih planova i procjena, a krajnji trošak ponovo će snositi građani.

"Poskupljenje energije mora biti ukalkulirano u bilo koju proizvodnu cijenu. Ako trošite energiju koja je poskupjela, taj trošak mora se prenijeti na kupce", ističe Pavlović.

Prema njegovim procjenama, u RS se može očekivati povećanje cijena u prodavnicama, a energetski trošak bit će posebno teško opterećenje za mnoge obitelji.

Pavlović također kritizira Elektroprivredu RS zbog neiskorištavanja hidropotencijala, što je, kako kaže, veliki propust jer termoelektrane koriste skuplji ugalj, dok bi hidroenergija bila daleko jeftinija.

"Cijena megavat-sata u termoelektranama košta gotovo 100 eura, dok bi hidroenergija bila 20 eura“, dodaje on.

Pekar, lekar, apotekar

Slično, i u Federaciji BiH, gdje će povećanje minimalne plaće imati direktan utjecaj na cijene usluga. Pavlović upozorava da će brojna radno-intenzivna poduzeća, poput pekara i frizerskih salona, biti prisiljena povećati cijene svojih usluga, čime će se smanjiti efekti povećanja plaće za radnike.

"Sindikalna borba treba biti usmjerena na razumno opterećenje, a ne na ciljano punjenje proračuna. Povećanje minimalne plaće, kao i cijene struje, moraju biti ravnotežno raspoređeni, kako javni sektor ne bi bio pošteđen na račun poslodavaca i radnika", zaključuje Pavlović.

Potreba je reforma sustava

Povećanje cijena energije i plaća moglo bi stvoriti dodatne ekonomske pritiske na građane i gospodarstvo u BiH, čineći životne troškove još nepodnošljivijim.

"Zamislite ovo: cijeli mjesec radite naporno, zarađujete minimalnu plaću, i onda shvatite da ni s novim povećanjem na 1000 KM ne možete pokriti ni pola osnovnih troškova života za vašu obitelj. Minimalna plaća mora biti dostatna da se osigura osnovni život obitelji... Prehrana, stanovanje, obrazovanje, zdravlje – to su minimumi koje svaka obitelj zaslužuje.

S minimalnom plaćom od 1.000 KM, sindikalna potrošačka košarica, koja za četveročlanu obitelj iznosi preko 3.000 KM, i dalje ostaje nedostižan san. Kako očekivati da obitelj preživi kada minimalna plaća pokriva tek oko 30 % osnovnih troškova života? Rješenje je jasno: minimalna plaća mora biti vezana za troškove života. Ako se potrošačka košarica povećava zbog inflacije, cijena hrane, stanovanja ili prijevoza, i minimalna plaća mora rasti proporcionalno. Tako bi radnici uvijek imali sredstva potrebna za osnovne životne potrebe, a dostojanstven život ne bi bio luksuz, već pravo. No, problem leži dublje – u sustavu prekomjernih izdvajanja za doprinose i slabim uslugama države. Da bi radnik dobio tih 1.000 KM 'na ruke', mora zaraditi oko 1.700 KM. Ostatak odlazi na mirovinsko, zdravstveno, poreze i druge doprinose.

I, što radnici i poslodavci dobivaju zauzvrat za ove visoke doprinose? Mirovine su niske i nedovoljne, zdravstvena zaštita loša, a javne usluge nezadovoljavajuće. Potrebna je reforma sustava koja će osigurati manji doprinos i veće plaće za radnike, te omogućiti poslodavcima da rastu i upošljavaju", kazao je za Bljesak.info Marin Bago, predsjednik Udruge za zaštitu potrošača "Futura".

Zašto su cijene više u BiH?

Pitali smo Bagu i o prigovorima čitatelja na razlike u cijenama u trgovinskim lancima u BiH i EU.

"Formiranje cijena je slobodno, ali glas potrošača je jači. Mi smo najjača skupina na svijetu. Međutim, u BiH je to opet složeno. Nema nas više od dva milijuna u zemlji. Opao je intelektualni potencijal, energija i volja. Kmetovski mentalitet i sitni šićari su odavno razvalili ovo društvo. Potreban nam je kompletni reset. Onda bi nam šanse bile realne i promjene brže i dinamičnije. I vlast bi se plašila građana, a ne ovako, sve je to mučno za gledati, ali ćemo morati i preživjeti...", kazao je Bago.

Bago se na kraju referirao i na educiranost potrošača, kazavši kako je zaštićeni potrošač samo onaj informirani te da bh. potrošači nisu dovoljno educirani.

"Ova oblast je zapostavljena kao i mnoge druge važne oblasti. Zapostavljeno je obrazovanje generalno. Mi odavno živimo u društveno ekonomskom modelu koji se zove tržišna ekonomija. Jedini pravi balans je tu ravnopravni potrošač. U čemu smo ravnopravni? U trgovini, obrazovanju, zdravstvu...? Ali to je opet posebna priča. Čim se zanemari načelo izvrsnosti, da naši najbolji ljudi preuzmu posao i odgovornost, dolazi do srozavanja obrazovnih, zdravstvenih, kulturnih i sportskih institucija, i svih drugih. Na tome počiva društvo, na pametnim, obrazovanim i dinamičnim ljudima. Mi takve tjeramo od sebe. Možemo slobodno reći da smo propali kao društvo, koliko god to bilo neprijatno čuti. Jako je važno znati gdje smo, kako bismo mogli napraviti nekakve korake u budućnosti", zaključio je on.

Premijer Federacije BiH: Minimalna plaća mora biti 1000 KM, nećemo biti talac

Vlada Federacije BiH odlučna je provesti svoju odluku da minimalna plaća u tom entitetu mora biti 1000 KM, potvrdio je federalni premijer Nermin Nikšić, odbacujući istodobno brojne kritike i upozorenja kako je riječ o neodrživoj mjeri koja će dovesti do brojnih otkaza i ugroziti poslovanje.

"Nećemo biti talac bilo koga, a najmanje onih koji ne razumiju potrebe radnika", kazao je Nikšić novinarima u Sarajevu.

Vlada Federacije suočila se s lavinom kritika poslodavaca nakon što je potkraj prosinca odlučila kako minimalna plaća mora biti povećana sa 619 na tisuću konvertibilnih maraka i tako pratiti realni rast troškova života.

Poduzetnici nezadovoljni

Poduzetnicima smeta to što vlada nije razmatrala mogućnost smanjenja stope doprinosa upozoravajući kako nova minimalna plaća znači i izdvajanje gotovo 700 konvertibilnih maraka (KM) odnosno više od 350 eura na ime doprinosa po svakom takvom zaposleniku.

"Šokantno za poslovnu zajednicu je da se vlast opredijelila za ovako veliko povećanje plaća radnika bez poduzimanja bilo kakvih fiskalnih reformi, bez najavljenih reformi zdravstvenog osiguranja, parafiskalnih rasterećenja i drugih olakšica koje su dugo najavljivane", stoji u izjavi Upravnog odbora Udruge poslodavaca FBiH.

Nikšić koji je i predsjednik SDP BiH sada kaže kako mu je jasno da neki poslodavci glasno negoduju štiteći svoje interese no tvrdi kako sindikati i radnici odluku podupiru i neprekidno mole vladu da ne popusti pod pritiscima.

"Postojećim zakonom o radu radnici su pretvoreni u suvremene robove", izjavio je Nikšić koji tvrdi da poslodavci unatoč inflaciji uredno ostvaruju ekstraprofite dok štede na zaposlenicima odnosno njihovim plaćama.