Nestali podaci o platnom prometu do 2001. godine

Podaci o platnom prometu tijekom rata na teritoriji BiH više ne postoje jer je tek od 2001. godine platni promet preko Središnje banke BiH prešao u komercijalne banke.

Kako se novac trošio prije toga, podataka, po svemu sudeći, više nigdje nema.

Naime, kako su za Nezavisne rekli u Središnjoj banci BiH, tek od 5. siječnja 2001. godine sustavi za poravnanje međubankarskih platnih naloga nalaze se pri Središnjoj banci BiH.

Nitko nema podatke

"Te podatke danas možete tražiti u pravnim sljedbenicima tih organizacija, i to: za bivšu Službu platnog prometa u APIF, Banjaluka za RS i za bivše ZAP i ZPP u FIA, Sarajevo, za FBiH", rekla je za "Nezavisne" Danijela Golijanin iz Službe za odnose sa javnošću te institucije.

U APIF-u, odnosno u Agenciji za posredničke, informatičke i financijske usluge Banjaluka, kažu da oni te podatke nemaju.

"APIF ne raspolaže traženom dokumentacijom i napominjemo da se dokumentacija platnog prometa čuvala tri godine i nakon toga je uništavana, što znači da sa tim APIF nema ništa", rekla je Milena Marić iz APIF-a.

U Ministarstvu financija FBiH su također rekli da oni tim podacima ne raspolažu, a u Ministarstvu financija RS su odgovorili da je dio poslova Narodne banke RS, osim APIF-a, naslijedila i Agencija za bankarstvo RS, u kojoj smo također saznali da oni te podatke nemaju.

To znači da građani RS i FBiH, odnosno ratne BiH, više ni teoretski ne mogu provjeriti kako je trošen njihov novac i kako se njime raspolagalo od početka rata do 2001. godine.

U svijetu je uobičajeno...

U svijetu je uobičajeno da se državne transakcije čuvaju u Središnjoj banci te je tako, na primjer, i danas moguće provjeriti podatke kako se isplaćivao javni novac u nacističkoj Njemačkoj, pa i u ranijem razdoblju.

Svetlana Cenić, bivš ministrica financija RS, kaže da ne bi bilo moguće danas te podatke naći kada se novac tijekom rata, kako je rekla, najčešće prebacivao u torbama i vrećama.

Sve najave i izborna obećanja da će neka vlast nakon izbora utvrditi porijeklo imovine ona smatra smiješnim, jer, kako kaže, nema više nikakvih tragova o tome.

"Sve do uspostavljanja platnog prometa više nema ni teoretske šanse da vidite kako je neko trošio pare, kako su išle te uplate i kako ih je tko zaradio", kaže Cenićeva za "Nezavisne".
Ona ističe da je cijeli sustav u BiH namjerno otpočetka dizajniran tako da se nikad ne može utvrditi tko je kome i na koji način dodjeljivao pare.

U BiH možete unijeti novca koliko hoćete

"BiH je jedina zemlja u Europi, a vjerojatno i šire, gdje vi sad možete unijeti koliko hoćete para pa lijepo u kešu kupite kuću ili što već, notar će vam to sve ovjeriti, vi ćete platiti porez a da vam nitko živ prići neće da vas pita odakle vam pare", kaže ona.

Za razliku od nas, kako ističe, u svijetu se nečije imovinsko stanje uspoređuje s primanjima, i ako imovina odstupa od onog što je zarađeno, država ispituje porijeklo novca.

"Ja sam se u tijeku mandata zalagala i pripremala zakon o utvrđivanju porekla imovine. Formirala sam radnu grupu, a namjera je bila da, na primjer, povežemo imovinski odjel općine i Poreznu upravu. Naravno da nitko nije htio takav zakon pa su poslije za Dodikove vlade usvojili da je do 500.000 maraka slobodno, a iznad će oni kao provjeravati. To mu dođe, eto, ako ste ukrali do 500.000 - niste lopov, a ako je preko - onda možda jesi, ako ti mi to utvrdimo", kaže Cenić za "Nezavisne".

Razočarana međunarodnim institucijama

Ističe da je posebno razočarana međunarodnim institucijama koje nisu pokazale interes da se ovaj problem riješi.

"Ja sam obijala vrata po veleposlanstvima, kumila i molila da dio novca koji koriste za projekte koji ionako ničemu ne služe iskoriste da se naše osoblje obuči kako se utvrđuje trag novca i da se promjene zakoni. Naravno da od toga nije bilo ništa", kaže Cenićeva.
Prije nekoliko dana Saša Radulović, bivši ministar privrede Srbije, na svom Twitteru je napisao da Središnja banka Srbije ima podatke o platnom prometu od oktobra 2001. godine, a da su sve transakcije iz prethodnog perioda izgubljene.