Guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) Senad Softić, u intervjuu za agenciju Anadolija, kazao je da će sljedeća, 2023. godina, donijeti veće kamatne stope na kredite zbog čega, kako je naveo, "godina pred nama može biti dosta neizvjesna, obilježena restrukturiranjem interesa i poslovnih planova i politika, kako kod banaka tako i njihovih klijenata".

Softić je odgovorio na pitanja o tome kakvo je stanje u CBBiH i koja je njegova uloga, je li stabilna bh. valuta, kakva je bila godina koju ispraćamo...

"Godina na izmaku, i sve što je sa sobom donijela, bila je nastavak dužeg, izazovnog perioda. Situacija je i u ovoj godini zahtijevala da svi mi, pojedinačno i zajedno, uložimo puno više napora kako bismo, uz svakodnevne, realizirali i niz dodatnih i izvanrednih obveza, nastojeći postići što bolje rezultate, ispoštovati rokove, unaprijediti poslove.

Pročitajte još

Devizne rezerve su takve da je u potpunosti osigurana stabilnost domaće valute

Tijekom 2022. godine Centralna banka Bosne i Hercegovine je proslavila jedan veoma značajan jubilej, a to je 25 godina postojanja i uspješnog rada doprinoseći makroekonomskoj, monetarnoj i financijskoj stabilnosti u zemlji. Centralna banka Bosne i Hercegovine će u narednoj godini, kao i do sada, nastaviti biti fokusirana na obavljanje svojih primarnih uloga i zadataka", istaknuo je Softić.

Na pitanje u vezi s kamatnim stopama, Softić je kazao da "prema teoriji, kada rastu referentne kamatne stope vodećih svjetskih centralnih banaka, očekivan je rast domaćih kamatnih stopa"

Era niskih nominalnih kamatnih stopa iza nas

"U aktualnom okruženju svakako da će banke imati određeni motiv za povećanje kamatne stope na kredite, dijelom zbog toga što je dio postojećih ugovora o kreditima ugovoren uz promjenjivu kamatnu stopu, ali i zbog globalnog rasta kamatnih stopa, ali bi ovo povećanje trebalo biti minimalno. Potrebno je imati u vidu da bi rast kamatnih stopa na postojeće kredite mogao rezultirati rastom kredita sa problemima u otplati i rastom troškova za banke po tom osnovu te dodatno smanjiti potražnju za novim kreditima.

Sljedeća godina zbog ovoga može biti dosta neizvjesna, obilježena restrukturiranjem interesa i poslovnih planova i politika, kako kod banaka tako i njihovih klijenata. Međutim, srednjoročno i dugoročno, svakako da je era izvanredno niskih nominalnih kamatnih stopa iza nas i da će kamatne stope dostići više nivoe u odnosu na prethodne godine te da će se na višim razinama zadržati duže vrijeme", naveo je Softić.

Bez obzira na velike izazove, posebno posljednje tri godine, naglasio je da je CBBiH uspješno obavljao svoje zakonom propisane zadatke i obveze.

"Puno pokriće domaće valute eurom uvijek je bilo zagarantirano. U razdobljima vanrednog pritiska klijenata na komercijalne banke na samom početku pandemije, kao i izbijanja rata u Ukrajini, svi zahtjevi banaka su uvijek bili u potpunosti ispunjeni, a radilo se o značajnim količinama gotovog novca, konvertibilnih maraka, ali i eura. Prilagođavali smo se novim okolnostima, a sve funkcije, uključujući i funkcioniranje platnih sistema, su tekle neometano. Prepoznati smo od strane međunarodnih institucija kao institucija koja je i u svim izazovnim periodima značajno doprinosila ispunjavanju obaveza zemlje u mnogobrojnim procesima i aranžmanima. Svoju investicionu politiku smo pravovremeno i prikladno prilagodili, u skladu sa trendovima na međunarodnim financijskim tržištima, čime smo osnažili integritet valutnog odbora u veoma volatilnim vremenima, kakva je upravo bila ova godina", rekao je Softić.

Osvrnuo se i na kreditnu zaduženost poduzeća u BiH kod komercijalnih banaka koja, kako je naveo, na kraju oktobra 2022. godine iznosi 8,98 milijardi KM i veća je za 351,9 milijuna KM ili 4,1 posto u odnosu na kraj 2021. godine, kada je iznosila 8,63 milijarde KM.

Rekordne razine deviznih rezervi

"Promatrano na godišnjem nivou, zaduženost poduzeća na kraju listopada 2022. godine bilježi povećanje za 369,9 milijuna KM ili 4,3 posto. Očekujemo da će banke nastaviti raditi sa svojim korporativnim klijentima na formuliranju odgovarajućih kreditnih proizvoda. Banke su s dobrom kapitalnom osnovom, što im daje mogućnost da preuzmu veći nivo rizika i da kreditiraju privredu tokom kriznog perioda. Ono što bismo željeli vidjeti jeste jači kreditni rast uzrokovan većom gospodarskom aktivnosti", kazao je Softić.

Naveo je kako su devizne rezerve na dan 30. novembar 2022. godine iznosile oko 15,9 milijardi KM, dodajući da su tijekom 2022. godine bilježile rekordno visoke razine.

"U upravljanju deviznim rezervama posebna pažnja se posvećuje upravljanju vezanim rizicima. Okolnosti na međunarodnim financijskim tržištima su znatno drugačije u odnosu na početak godine, u smislu da prinosi počinju značajno rasti. Konačno, nakon dugog perioda niskih i negativnih kamatnih stopa, koji je počeo 2014. godine, u ovoj smo godini izašli iz istih.

S aspekta investiranja, to nosi svoje izazove, ali u skladu sa mandatom definiranim Zakonom, Centralna banka Bosne i Hercegovine kontinuirano poduzima mjere prilagođavanja portfolija, a sve u cilju očuvanja vrijednosti neto deviznih rezervi, odnosno monetarne stabilnosti valutnog odbora prema najboljim svjetskim praksama.

Prilikom investiranja deviznih rezervi, CBBiH u obzir uzima sve relevantne dostupne informacije i očekivanja tržišnih kretanja, primarno sa financijskih tržišta eurozone, budući da su, zbog Zakonom utvrđenog okvira, devizne rezerve skoro u potpunosti investirane na financijskom tržištu eurozone.

U skladu sa ovim smo se pravovremeno i adekvatno pozicionirali za rast prinosa, u kontekstu strukture portfolija.

To adekvatno pozicioniranje znači, između ostalog, i smanjenje držanja oblika aktive koja je podložna snažnim fluktuacijama u fer vrijednosti, kakvo je zlato. Trenutno je u portfoliju deviznih rezervi monetarno zlato zastupljeno sa tek nešto od jedan posto. Sredstva su preusmjerena u aktivu koja, za razliku od zlata, nosi kamatne prihode", kazao je Softić.

Naglasio je da se sva akumulirana dobit u prethodnim godinama nalazi u generalnim rezervama koje čine najveći dio kapitala i rezervi CBBiH i koje štite stabilnost domaće valute.

"Adekvatan iznos kapitala i rezervi služi za apsorbiranje i ublažavanje šokova kod eventualno mogućih neočekivanih i nepredvidivih događaja za svaku financijsku instituciju. U skladu sa Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine, kapital ne može biti predmet raspodjele", naveo je Softić.

S obzirom na to da je jedan od zahtjeva međunarodnih financijskih institucija da Centralna banka BiH ima veću ulogu u kontroli bankarskog sektora, Softić je pojasnio kakva je pretpostavljena uloga Centralne banke po ovom pitanju.

Uspješna bankarska koordinacija

"Zakonima je definirano da je bankarska supervizija na entitetskom nivou. Također, u skladu sa Zakonom o CBBiH, u svrhu očuvanja stabilnosti bankarskog i finansijskog sistema, uspostavljena je bankarska koordinacija u koju su uključene entitetske agencije za bankarstvo, Centralna banka Bosne i Hercegovine i Agencija za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine.

Naša međusobna suradnja potpomognuta je suradnjom i podrškom državnog i entitetskih ministara financija, te svi mi surađujemo u okviru Stalnog odbora za financijsku stabilnost kojim predsjedava Centralna banka BiH.

Ta uspješna suradnja se pokazala dobrom, naročito posljednjih godina tijekom kojih smo bili izloženi krizama. Kao jedan od posljednjih primjera zajedničke aktivnosti i djelovanja navodim uspješno izvršeni postupak restrukturiranja Sberbank BH d.d. Sarajevo i Sberbank a.d. Banja Luka početkom ove godine, do kojih je došlo uslijed rata u Ukrajini.

Zajedničkim djelovanjem, otklonjeni su svi raniji rizici povezani s prethodnim vlasnikom, očuvana stabilnost banaka, osigurana zaštita klijenata i deponenata, a time postignuta i stabilnost cjelokupnog bankarskog sustava u Bosni i Hercegovini i, što je najvažnije, javnosti poslana takva poruka", istakao je Softić.

Guverner CBBiH rekao je i da sredstava za kreditiranje u sustavu ima više nego dovoljno, a samo domaći izvori su trenutno dostatni da podrže i snažniju aktivnost komercijalnih banaka.

"Pri tome, izloženost banaka sektoru vlade, vrijednosnim papirima i kreditima, u omjeru prema ukupnoj aktivi banaka, već nekoliko godina bilježi stagnaciju. U oktobru 2022. godine, izloženost banaka ka sektoru vlade je činila 8,1 posto aktive bankarskog sektora. Ne vidimo da sektor vlade istiskuje privatni sektor kod komercijalnih banaka", ocijenio je Softić.

Prognozirajući dešavanja u sljedećoj, 2023. godini, Softić je rekao kako "recesije neće biti" te da očekuje određeni rast BDP-a.

"Vrlo je nezahvalno dati pouzdane projekcije, jer nismo u klasičnom poslovnom ciklusu i neizvjesnosti su vrlo naglašene, a značajni su faktori pod utjecajem globalnih kretanja. Jedno je izvjesno, naredna godina će biti vrlo izazovna. Realno je očekivati značajno usporavanje ekonomske aktivnosti, ali ne očekujemo recesiju u 2023. godini. Prema posljednjim makroekonomskim projekcijama, u sljedećoj godini očekujemo rast realnog BDP-a od 0,9 posto. Naša ekonomija je, pored navedenog, pod izraženim utjecajem kretanja ekonomija naših glavnih trgovinskih partnera, gdje se očekuju usporavanja", rekao je Softić, te dodao:

"Kada govorimo o ekonomskom rastu, ono što je bitno jeste da vidimo i neke faktore koji bi mogli rezultirati značajnom revizijom projekcije ekonomske aktivnosti naviše u narednim godinama. Dodjela kandidatskog statusa za članstvo u Europskoj uniji, posebno ukoliko bude praćena snažnim reformskim zamahom u BiH i usvajanjem konsolidiranih proračuna za sve nivoe vlasti, bi mogla generirati značajan rast ekonomske aktivnosti. Pri tome, rast ekonomske aktivnosti ne bi nužno bio praćen i rastom inflacije. Vjerujem da bi, već srednjoročno, ozbiljna predanost poboljšanju makroekonomskih uvjeta i poslovne klime u zemlji, rezultirala i slabljenjem negativnih trendova na tržištu rada i rastom privatnih investicija, čemu se, vjerujem, svi nadamo".

Priznanja Centralnoj banci BiH

Guverner Softić se osvrnuo i na nedavno priznanje koje je dodijeljeno Centralnoj banci BiH za najbolje upravljanje bankom u središnjoj i istočnoj Europi i za izuzetan doprinos ekonomskom razvoju BiH.

"Zadovoljstvo je kada se prepoznaju napori Centralne banke Bosne i Hercegovine. Potvrde o dobrom radu CBBiH dolazile su i iz međunarodnih financijskih institucija – Međunarodnog monetarnog fonda, Europske centralne banke, Europske komisije, rejting agencija i drugih institucija koje naglašavaju značaj i ulogu monetarne politike i valutnog odbora koji uživa kredibilitet u javnosti i ključni je uvjet za monetarnu stabilnost, a time i preduslov za makroekonomsku stabilnost u zemlji. S tim u vezi, date su preporuke da se nastavi štititi integritet valutnog odbora i neovisnost CBBiH.

Pored neupitnog ispunjavanja osnovnih funkcija monetarnih vlasti u aranžmanu valutnog odbora, CBBiH je uvijek, u okviru svog mandata, doprinosio i ispunjavanju međunarodno preuzetih obaveza zemlje.

Posebno je naglašena reputacija CBBiH u domaćim i međunarodnim krugovima kao kvalitetnog i kredibilnog izvora podataka, informacija i analiza koje se razmjenjuju kroz suradnju sa relevantnim institucijama ili distribuiraju javno kroz objavu podataka i redovnih publikacija.

Sama činjenica da CBBiH slovi za najstabilniju i jednu od najuspješnijih institucija je priznanje za sve što smo učinili u posljednje tri, izuzetno teške godine, ali i obaveza da postojeće standarde stalno unapređujemo.

Uspješna realizacija svih zadataka i aktivnosti ne bi bila moguća bez maksimalne profesionalnosti i angažmana svih članova naše institucije. Sve ovo prepoznali su i u Capital Finance International i dodijelili CBBiH dva priznanja za 2022. godinu. Posebno bih istakao i doprinos članova Upravnog vijeća. Priznanja su potvrda da radimo dobro i u interesu građana, privrede i države, ali i bez priznanja, naš put bi bio isti.

I zato nastojimo da Centralna banka Bosne i Hercegovine, odnosno svi mi zajedno nastavimo izvršavati zadatke i obaveze na način kako smo to radili i do sada – uspješno, predano i odgovorno", zaključio je Softić.