Kordić i Ćorić: Hrvatski gospodarstvenici ulagat će u industrijsku zonu u Mostaru

Hrvatski gospodarstvenici zainteresirani su za ulaganje u industrijsku zonu na području Mostara, a Vlada RH i Grad Mostar koordinirat će daljnje aktivnosti po tom pitanju, zaključeno je na današnjem sastanku gradonačelnika Grada Mostara Marija Kordića i ministra gospodarstva i održivog razvoja u Vladi RH Tomislava Ćorića.

''Gospodin Ćorić došao je dati nam podršku u gospodarskom smislu, a razgovarali smo o gospodarskim trendovima, naravno, uz nagalasak na sajam gospodarstva, kao i o zajedničkim projektima, između vlade RH i Gradske uprave, a razgovarali smo o gorućim problemima poput deponije i sličnih pitanja''', kazao je mostarski gradonačelnik.

Ministar Ćorić napomenuo je kako je glavna tema sastanka bila ekonomija.

''Drago mi je da Mostar u 2022. ulazi sa ambicijom daljnjeg rasta gospodarstva, ali i rasta životnih standrda građana. Veseli nas da gradonačelnik namjeravai ove godine organizirati gospodarski forum, a ono što bi mi sa strane RH cijenili je intenzivnija suradnja hrvatskih poduzeća i bh. poduzeća i to je ono za čim ćemo ići'', rekao je Ćorić.

Hrvatska će, dodao je, na taj forum poslati jako izaslanstvo.

''Ideja gospodina Kordića bila je da se predstave mogućnosti ulaganja u grad mostar, odnosno industrijsku zonu i dijelove koji su neiskorišteni. Uvjeti za investicije su dobri, a to je zanimljivo hrvatskim firmama koje su ovdje prisutne, a ja sam siguran da će njima to biti zanimljivo. Hrvatska gospodarska komora će biti također na ovom forumu i vjerujem da će i neki ministri iz RH doći i nazočiti forumu'', dodao je Ćorić.

Podvukao je kako su razgovarali i o problemima gospodarenja otpadom.

''Pitanja gospodarenja otpadom i zaštita okolišta tište i veće sredine od grada Mostara, kao i digitalizacija, a danas smo podijelili mišljenja s kolegama iz Gradske uprave i drago mi je da je gradonačelnik Kordić zauzeo smjer digitalnog razvoja kao smjer u kojemu će ići i veseli me činjenica da ćemo i tu ostvariti dobru suradnju'', poručio je Ćorić.

Kada je u pitanju deponija Uborak, sudionici sastanka istaknuli su kako su pričali i o tom pitanju.

''Potpisali smo ranije jedno mandatno pismo kako bi krenuli sa planom prilagodbe deponije, on je petogodišnj i ideja je da se lokalitet Uborak sanira u potpunosti, a morat ćemo otvoriti novu kazetu da imamo gdje sa otpadom u periodu sanacije. Možda uvedemo i privatnog partnera u cijelu priču da ubrzamo cijeli sustav, jer dosta vremena je izgubljeno, kazeta je popunjena, a kako Mostar u ovoj godini ne bi imao problem s otpadom moramo biti brzi i na tome radimo ovih dana i svakodnevna nam je tema. Jutros sam imao sastanak sa direktorom deponije i pokušavamo riješiti problem vrećica koje lete okolo, nošeni burom, ali to je naša zbilja na kojoj radimo svakog dana'', rekao je Kordić.

Ćorić je dodao kako je Hrvatska od 1. siječnja ove godine zabranila plastične vrećice te da i BiH na nacionalnoj razini treba iči u tom smjeru.

''Smjer zelene tranzicije u Europi, a BiH je dio Europe, nema alternativu. To nosi prelazak na čiste tehnolgije, povišeni stupanj digitalizacije i nova rješenja i vjerujem da Grad Mostar i BiH trebaju iči u tom smjeru'', poručio je Ćorić.

''Što se tiče pitanja gospodarenja otpadom, dotaknuli smo se pitanja sancije odlagališta, s tim problemom se muči i RH sa znatno većim sredstvima, a sanacija odlagališta je izazov koji je kontinuiran, uz ali uz izgradnu centara za gospodarenjem otpadom stvari se mogu riješiti, a to je izazov gotovo svih zemalja. Naša praksa koju smo imali mora se napuštati, da se otpad odlaže na površinama, a moramo biti svjesni da je otpad u svojoj najvećoj količini potencijalna sirovima, ali ako imamo sustav odvajanja, može se iskoristiti veći njegov dio'', istaknuo je hrvatski ministar.

''Grad Mostar i većina jedinica lokalne samouprave moraju razmišljati kroz jedan nacionalni model, a mi smo zainteresirani kao RH za suradnju u pograničnim područjima u vodno-komunalnoj strukturi, ali i suradnji po pitanju otpada. Rijeka Neretva je ono što vezuje BiH i RH i jedinice lokalne smaouprave uz Neretvu i koje budu imalie pproblem, a  žele surađivati u gospodarenju otpadom, kod nas će naći razumijevanje'', zaključio je ministar Ćorić.

Dotaknuo se i pitanja projekta Gornji Horizonti.

''Pitanje smo do sada prepuštali hrvatskoj elektroprivredi koja je zainteresirana strana, a što se tiče samog projekta jasno upućujemo na negativne učinke koje projekt ima na dolinu Neretve, posebno na područje Ploča, Opuzena, Metkovića i Čapljine. Inzistirat ćemo na poštivanju konvencija i principa koji se moraju poštivati kod svih projekata koji imaju prekogranični utjecaj. Hrvatska je upozoravala da projekt ima prekogranični utjecaj, a mi ćemo i dalje inzistirati na tome da je riječ o procesima prilikom kojih se moraju poštivati i uvjeti života građana u tim područjima'', poručio je jasno Ćorić.