Kako će džepovi izdržati kredite?
“Kamatna stopa sama po sebi danas i nije veliki problem. Temeljna stvar je za klijente kako vratiti glavnicu, kako vratiti kredit, što znači kako doći do prihoda ako govorimo o pravnoj osobi, ili do plaće, ako govorimo o privatnoj osobi, iz koje je moguće vraćati glavnicu. To će biti temeljna stvar o kojem treba ne samo banke nego čitavo društvo povesti računa”, rekao je za Federalnu televiziju Berislav Kutle, predsjednik Udruženja banaka BiH.
A da nadležni baš i ne vode računa, govore i zakašnjele odluke Vijeća ministara BiH. Njima se, očigledno je, ne žuri, dok struka upozorava da su neophodne konkretne ekonomske mjere državne vlade.
“Ukoliko se ne desi oživljavanje gospodarske aktivnosti, ukoliko ne donesemo određene mjere koje će za cilj imati stimuliranje gospodarskog rasta i zapošljavanja, bojim se da bi u sljedećem razdoblju moglo doći do porasta kamatnih stopa, zbog povećanog rizika poslovanja i zbog smanjene profitabilnosti banaka”, navodi Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo FBiH.
Dakle, financijska pomoć je prijeko potrebna gospodarstvenicima u našoj zemlji. Za početak, mnogima bi pomogle i subvencionirane kamatne stope. Struka odavno nudi rješenja, nadležni na državnom nivou ne pokazuju interes i očito je da se sve prepušta slučaju. A to može biti pogubno za građane BiH, posebno korisnike kredita.
U Centralnoj banci BiH smatraju da je bankarski sektor u BiH stabilan. Također, i sposoban da amortizira eventualne makroekonomske šokove izazvane pandemijom, uz jasnu poruku građanima i poslodavcima: “Do kraja 2020. godine se ne očekuju značajnije korekcije kamatnih stopa”.
