Izbori ruše ekonomski rast u BiH

Zbog predstojećih izbora u BiH pozitivni efekti regionalnih trendova i provedenih reformi bit će preokrenuti iz suficita u deficit, navedeno je u najnovijem regionalnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za zapadni Balkan.

Oni upozoravaju da je BiH iz suficita prešla u deficit te da dijelom zbog predstojećih izbora očekuju povećanje potrošnje za 2,4 posto bruto domaćeg proizvoda, što će, kako predviđaju, izazvati fiskalni deficit u visini od pola posto BDP-a.

Osim ovoga, kako ističu, zbog više cijene energije na svjetskim tržištima te zbog uvedenih većih trošarina očekuju rast cijena goriva i uvozne hrane.

"To je do lipnja 2018. godine dovelo do povećanja potrošačkih cijena od 1,9 posto u odnosu na isti period prethodne godine. S obzirom na ograničeni rast nominalnih plaća, više potrošačke cijene će 2018. godine najvjerojatnije smanjiti realni prihod", istaknuto je u dokumentu.

Ističu da u izvozu BiH u EU dominiraju razni artikli prerađivačke industrije, kao što su odjeća i obuća te prerađena roba poput aluminijskih profila.

"Među tri glavna proizvoda koji su prisutni kod više od jedne zemlje su obuća, strujna kola, kablovi. Dok firme iz Albanije i BiH koje proizvode obuću mogu jasno konkurirati na tržištu EU, proizvodi drugih glavnih izvoznika sa zapadnog Balkana ukazuju na ograničen prostor za to", navodi se u izvještaju.

Kada se radi generalno o zemljama regije, u izvještaju je navedeno da one i dalje kaskaju za usporedivim zemljama iz istočne Europe i centralne Azije.

"Na primjer, iako se prosječan omjer izvoza robe i usluga i BDP-a na zapadnom Balkanu povećao s oko 30 posto u 2010. na oko 40 posto u 2017, to je još ispod nivoa koje ostvaruju usporedive zemlje iz regije, kao Letonija s oko 60 posto, Kipar sa 65 posto i Estonija s oko 80 posto, od kojih sve imaju značajno viši prihod po stanovniku, a broj stanovnika im je sličan ili manji od ekonomija zapadnog Balkana. To je dijelom odraz faktora nasljeđa zapadnog Balkana - kao što su relativno ograničena proizvodna baza, koja sada treba postupno razvijati, te etničke tenzije iz nedavne prošlosti, koje ograničavaju trgovinu i unutar i izvan regije", istaknuto je u dokumentu.

Iako su sve zemlje naše regije profitirale i u pogledu rasta i u pogledu bolje zaposlenosti, ističe se da zbog sporih i tromih struktura administracije i političkih procesa nije iskorišten puni potencijal, odnosno regija se mogl razvijati mnogo brže.

"Povećanje neciljane socijalne potrošnje i plaća u javnom sektoru su imali direktan efekat na rast u nekoliko zemalja, kroz brži rast potrošnje i kredita domaćinstvima. Ali ti efekti su privremeni i skupi za održavanje, dugoročno oni povećavaju fiskalnu osjetljivost", istaknuli su oni.

Kao najvažniju preporuku u izvještaju stručnjaci Svjetske banke preporučuju dalju ekonomsku integraciju regije. Oni ističu da komplementarnost izvozne robe može biti odskočna daska za sve zemlje regije jer, kako navode, zemlje imaju ista strana tržišta, a nisu međusobno konkurentni.

Faruk Hadžić, ekonomski analitičar, kaže da BiH u posljednje tri godine ne da nije napredovala za zemljama okruženja, već je značajno nazadovala i izgubila priključak s ostalim zemljama regije.

"Naš dohodak po glavi stanovnika je najsporije rastao u regije. Sve ostale zemlje su napredovale brže od nas i povećale su razliku u odnosu na nas. U BiH treba nova politika, poštena država, koja će kroz novu ekonomsku politiku rasteretiti privredu doprinosa i nameta, povećati minimalne plaće te omogućiti bržu i lakšu registraciju firmi", kaže on, prenose Nezavisne novine.