Island - zemlja vulkana, gejzira... i bitcoina

U srcu islandskih polja lave raste jedna od najvećih tvornica bitcoina na svijetu gdje se proizvodi virtualno zlato. Njezina lokacija je tajna kako je ne bi mogli napasti najsofisticiraniji lopovi.

Zahvaljujući podzemlju punom vruće vode, koja omogućuje stvaranje obilja struje i to po povoljnoj cijeni, Island se pretvorio u raj za "rudare" kriptovaluta poput bitcoina.

Suprotno od eura ili dolara koje emitira središnja banka, bitcoin nastaje u informatičkim "rudnicima" ili "farmama", kako se nazivaju skupovi računala koji stvaraju tu kriptovalutu i potom je prodaju na burzi na internetu.

Jedna takva "farma" nazire se u islandskoj vulkanskoj pustinji. Hangar od srebrnog lima skriva moćna računala, a pored se nala Zemlja u kojoj se ze još četiri zgrade.

Uskoro će biti dodana još dva nova skladišta. To je "farma" kompanije Genesis Mining nazvana Enigma. Ime je dobila po prvom stroju za dešifriranje poruka kojeg su koristili Nijemci u Drugom svjetskom ratu.

Unutar hangara nalaze se deseci tisuća kompjuterskih sustava za proizvodnju bitcoina (eng. "mining rig"), javlja Hina.

Smješteni su na prostoru od 400 četvornih metara i proizvode zaglušujuću buku, sličnu onoj jumbo jeta prije polijetanja.

Jedan "mining rig" sastavljen je od matične ploče, računalne memorije, hard diska, procesora i šest grafičkih kartica.

Njegova funkcija je upravljanje kompleksnim algoritmima kako bi se mogle bilježiti kontinuirane transakcije, autentične i numerirane.

Ta tehnologija nazvana "blockchain" obično se uspoređuje s digitalnom računovodstvenom knjigom. Samo što bi ova trebala biti neuništiva i nemoguće ju je falsificirati.

U konačnici, svakih deset minuta u tim "rudnicima" ili "farmama" stvori se 12,5 bitcoina.

"Svatko ih može napraviti u svojoj kući, bez ikakve (pravne) prepreke i tehničkih ograničenja", objašnjava Philip Salter, predstavnik Genesis Mininga na Islandu. Salter je mladi njemački inženjer star 25 godina.

Strojevi rade 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu.

Od oko 17 milijuna bitcoina u opticaju je u čitavom svijetu, a dio "made in Iceland" još uvijek je skroman. No taj otok u sjevernom Atlantskom oceanu nada se povećanju svoga udjela i velikoj dobiti nakon što su kineske vlasti lansirale rat protiv virtualne valute.

Island nudi jedinstvene uvjete u svijetu za proizvodnju kriptovaluta zbog svoje geotermalne energije, jako jeftine i 100 posto obnovljive.

Cijena prosječnog kilovatsata bez pristojbi na Islandu iznosi 0,06 eura i gotovo je dvostruko jeftinija u Europsku uniju (u prosjeku 82 lipe), podatak je europskog statističkog ureda Eurostat za 2016. godinu.

Time je Island jedna od najkonkurentnijih zemalja u Europi nakon Srbije, Makedonije te Bosne i Hercegovine.

Osim toga, prosječna godišnja temperatura na otoku, otprilike pet stupnjeva Celzija, idealna je za izbjegavanje pregrijavanja.

Baterija s ventilatorima usisava polarni vjetar pa ga filtrira i miješa s toplinom koju proizvode računala. Ta toplina doseže 80 ºC no zahvaljujući filtriranom hladnom vjetru ona u prostoru gdje se odvija "rudarenje" pada na razinu od pet do 25 stupnjeva.

Tvrtka Genesis Mining osnovana krajem 2013. nalazila se ranije u Bosni i Hercegovini dok su njezini glavni konkurenti bili u Kini ili Sjedinjenim Državama. I druge kompanije s informatičkim "farmama" razmišljaju sada o selidbi na Island slijedeći primjer Genesisa.

"Potražnja je značajno porasla, napose u posljednja tri mjeseca", kaže Johann Snorri Sigurbergsson iz islandske elektroenergetske tvrtke HS Orka.

Interes za dolascima na Island porastao je unatoč oscilacijama bitcoina čija se vrijednost trenutno kreće oko 10.000 dolara. U prosincu se bila približila razini od 20.000 pa je u veljači naglo pala na 6.000 dolara.

"Cijena bitcoina nije baš dobar indikator uspješnosti rudarenja“, ističe Philip Salter, koji se boji konkurencije u ovom, trenutno vrlo primamljivom sektoru.

Prema procjenama HS Orke, tri najveće kompanije vlasnice podatkovnih centara i "farmi" kriptovaluta trebale bi 2018. potrošiti više struje nego svih 350.000 stanovnika Islanda zajedno.

Potražnja za strujom bi tako mogla premašiti ponudu.

Islandske "farme" su, međutim, postale žrtve svog uspjeha. Dobro organizirani lopovi ih vrebaju. Od prosinca do siječnja napadnuto ih je 600 zbog plijena od oko 1,6 milijuna eura.