Intelektualci o Pelješkom mostu: BiH treba imati slobodan koridor

Rezultati najavljene parlamentarne rasprave o pitanju Pelješkog mosta mjerit će se u ravni zaštite vitalnih nacionalnih interesa države Bosne i Hercegovine, ali i u prepoznavanja aktera i adrese mimikrijskog domoljublja, mišljenja su u Asocijaciji nezavisnih intelektualaca - Krug 99.

Stoga su pozvali državne parlamentarce da jasno i nedvosmisleno zastupaju stavove koji su nužno u interesu države BiH i kojima treba, između ostaloga, odrediti internacionalni pravni režim pristupnoga koridora ili spojnice bh. voda s otvorenim morem.

''Koridor nije isto što i "neškodljivi prolazak", koji je karakterističan isključivo za teritorijalno more obalne države, no ne i za njezine unutrašnje morske vode. BiH treba imati slobodan koridor koji će odgovarati slobodama otvorena mora, ponajprije slobodi plovidbe i preleta'', pojasnili su u priopćenju.

Iz ove asocijacije ističu da je neophodno učiniti konačnu delimitaciju i demarkaciju na moru između dvije susjedne obalne države BiH i Hrvatske, a koje dijele istočnu obalu Jadranskog mora i to se najprije odnosi na morski prostor Neumskoga akvatorija i Malostonskoga zaljeva.

Potrebno je zahtijevati nužno revidiranje hrvatskoga Pomorskoga zakonika u dijelu koji predviđa kuda se povlače ravne polazne crte (prostor između Korčule i Hvara) i tvrde da je ovim zakonom Hrvatska jednostranim proglašenjem unutarnjih morskih voda zatvorila bh. vode, čime se postiže da plovila iz i prema Neumu ne mogu slobodno prolaziti kroz hrvatske unutarnje morske vode i njezino teritorijalno more.

''Čak ako i ostane teritorijalno more Republike Hrvatske u ovome morskome prostoru, valja tražiti da sredinom takvoga prostora ide međunarodni plovni put s nesmetanim i nesuspendirajućim pravom na slobodu plovidbe i preleta, onako kako je to učinjeno na području Akapskoga zaljeva Mirovnim sporazumom između Izraela i Egipta 1979. godine'', podsjećaju u priopćenju iz Kruga 99.

Kako su ocijenili izgradnja Pelješkog mosta, kojim Hrvatska želi povezati svoj kopneni teritorij, ne predstavlja nužno najveći problem za BiH, ali uz prethodno ispunjenje uvjeta da se ta pitanja trajno pravno riješe i da most zadovolji sve tehničke karakteristike za mostove koji se grade iznad ili preko internacionalnih plovnih putova, odnosno tjesnaca sa internacionalnim pravnim režimom.

''Osnovni pristup jeste definiranje pravnog režima morskog prostora na kojem bi se izvodila eventualna izgradnja Pelješkog mosta. Moraju se iskoristiti sva diplomatska i pravna sredstava za mirno rješavanje ovog internacionalnog spora za što je potrebno osigurati jedinstveno institucionalno stajalište države BiH'', zaključili su u priopćenju Kruga 99.