Imaju li vlasti plan?

''Raspolažu li vlasti sa stvarnim pokazateljima stanja u gospodarstvu i imaju li učinkovit plan za saniranje posljedica drastičnog pada BDP-a?'', pita se u priopćenju za javnost Asocijacija poduzetnika Hercegovine.

Navodi se kako je ekonomija u BiH u drugom kvartalu ove godine po službenim podacima imala zastrašujući pad od 10,8 posto, ali neki analitičari misle da je stanje još poraznije. Procjene idu dotle da neki ekonomisti prognoziraju čak i bankrot države.

Pročitajte još

Predviđanja: BDP u BiH će biti smanjen za 6%

''Pad BDP-a u drugom tromjesečju ove godine direktna je posljedica mjera koje su uvedene zbog proglašenja stanja prirodne nesreće, ali ni kvartali koji slijede neće imati puno bolje rezultate, računajući i prvo tromjesečje iduće godine, a moguće je da negativno bude i čitavo prvo polugodište 2021.'', navedeno je.

Asocijacija kaže kako se iz službenih izjava najviših predstavnika izvršne vlasti, izlaz iz teške ekonomske situacije traži isključivo u međunarodnim kreditima, za koje ministri objašnjavaju da su najjeftiniji i najbrže dostupni.

Problem uzimanja novih kredita poduzetnici vide u činjenici da će se ti zajmovi opet vraćati iz rezultata rada realnog sektora, a glavna namjena tih kredita je pokrivanje plaća i drugih beneficija u javnom sektoru, na račun privatnog sektora.

''Donošenje nove uredbe koju je u ponedjeljak najavio premijer Novalić, kojom će se ciljano pomagati nekim određenim sektorima, je dobra vijest, ali to neće biti dovoljno za održavanje stabilnosti ekonomije, jer pomoć je posvuda nužna, s obzirom da svi trpe posljedice pandemije. Smatramo također da i niže razine vlasti moraju na svome području dodatno djelovati kako bi se ublažile negativne posljedice, posebno u turizmu, ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima koje su već mjesecima pogođene posljedicama raznih mjera koje su propisivane kao obavezne'', navodi se.

Asocijacija dodaje kako  sadašnje izuzetno teško stanje u ekonomiji bez odlaganja treba iskoristiti i kako bi se usvojili i počeli provoditi reformski zakoni koji su odavno upućeni u parlamentarnu proceduru, a koji za cilj imaju rasterećenje privrede, poticanje veće ekonomske aktivnosti, masovnije zapošljavanje, porast izvoza i u konačnici značajniji rast BDP-a.

''Još jednom želimo napomenuti kako su budžeti na svim razinama i privatni sektor gospodarstva spojene posude i nijedna strana ne smije biti povlaštena. Što više bude trpjela privreda, bit će teže i javnome sektoru. Stoga u aktivnostima nadležnih vlasti ne smije biti predaha, jer ovo je maraton kojeg moramo svi istrčati do kraja'', navodi se u priopćenju.