Hrvatska: Pet kugli sladoleda košta koliko i 100 kg pšenice

Što će se dogoditi ne ispuni li Vlada zahtjeve hrvatskih ratara o “odšteti” od barem 300 eura po hektaru, teško je reći. No voda je ratarima došla do grla, piše u petak Večernji list, navodeći da 100 kilograma pšenice košta kao pet kugli sladoleda.

Ne samo da ovoga ljeta neće ništa zaraditi – prinosi su više nego upola manji u odnosu na lani, kvaliteta pšenice lošija – a za sto kilograma otkupljivači im nude koliko trenutačno na Jadranu košta pet kuglica sladoleda ili banana-split. Jedna obična kifla u pekarnici stoji koliko i 4 kg pšenice, a na moru koliko i 8 kg pšenice, upozoravaju.

Pročitajte još

Turisti u Neumu: Najskuplje su ležaljke i suncobrani

''Nijedan poljoprivrednik nije glupav ni tulav da ne može računati do 10, a onaj tko zna, najesen neće sijati jer poljoprivreda nije politika, nego proizvodnja hrane. Žetva znači kruh za sav narod, a iako trenutačna svjetska zbivanja, rat, idu na ruku ukrajinskoj pšenici, nje iduće godine možda neće biti. Možda ni ruske. A što ćemo tada?'', pita član predsjedništva Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Antun Vrakić.

Da se ratare prošle jeseni slušalo, omogućilo im da dođu do jeftinijeg gnojiva ili sjemena, danas bi se, tvrdi on, pomirili s podbačajem žetve i vremenske bi neprilike smatrali višom silom. No država ih je iznevjerila i jesenas, a i sada. Pred bankrotom su.

Prvo je gnojivu cijena dva puta išla gore, dok ih je kilogram sjemenske pšenice, umjesto nekadašnja dva, koštao koliko 6-7 kilograma merkantilne.

Razgovarali su s Vladom, ali nije se poduzelo ništa, da bi im otkupljivači sada nudili svega 160 eura za tonu, a na mađarskoj se burzi plaća i 230-240 eura.

Kao jedna od mjera kojima bi Vlada gasila požar spominju se 3,3 milijuna eura, koliko se očekuje od EK zbog ukrajinske krize, a država bi ih “podebljala” do maksimalno dopuštenih 10 mil. eura bespovratne pomoći.

Naš izvor iz Ministarstva poljoprivrede kaže da se razmatra i osiguranje obrtnih sredstava putem kontinuiteta financijskih instrumenata ili sufinanciranjem kamatnih stopa za programe HBOR-a, eventualne derogacije od obveza u okviru strateškog plana zbog utjecaja agresije na Ukrajinu i tržišnih poremećaja, elementarnih nepogoda i slično, ranija isplata avansa te prebacivanje 15 posto sredstava iz programa ruralnog razvoja u prvi stup, po odobrenju Komisije, piše novinarka Večernjeg lista Jolanda Rak Šajn.