Građani Mostara imat će priliku upoznati se s rješenjem sjevernog ulaza u grad koje će predstaviti javno poduzeće Ceste Federacije BiH 19. studenog u mostarskoj gradskoj vijećnici s početkom u 10 sati.
Radi se o projektu "Sjeverni ulaz u Mostar" koji se provodi u okviru projekta FRAME uz podršku Svjetske banke u sklopu Investijskog programa rehabilitacije i izgradnje magistralnih cesta u FBiH.
Mostarski prometni kaos, prema navodima iz dokumenta o projektu, trebao bi biti riješen do 2030. godine.
Kako je, između ostalog, navedeno u dostupnoj dokumentaciji, projekt pod nazivom ''Rekonstrukcija raskrsnice 'Sjeverni ulaz u Mostar''' uključuje rekonstrukciju i geometrijsko preoblikovanje kritičnog prometnog čvora koji se nalazi na raskrižju magistralnih cesta M17 (dionica 014) i M17.4 (dionica 101) u naselju Zalik.
''Ova lokacija se nalazi na vitalnoj spojnoj točki između paneuropskog koridora Vc (M17) i gradske cestovne mreže koja vodi izravno u centar grada Mostara. Spoj se također nalazi u blizini ključnih objekata kao što su benzinska postaja INA, privatni pristupni putevi i stambene zgrade. Postojeće raskrižje trenutno je konfigurirano kao trokrako raskrižje u razini s ograničenom prometnom kontrolom i nestandardnim geometrijskim uvjetima. Oštri kutovi skretanja, loša vidljivost, široki zavoji, nedosljedna signalizacija i neregulirane pristupne točke doprinose njegovom označavanju kao crne točke, s dokumentiranom poviješću čestih i teških prometnih nesreća'', navedeno je.
Navedeno je kako planirana intervencija uključuje izgradnju modernog kružnog toka integriranog s tunelom "iskopaj i pokrij", osmišljenim za odvajanje prolaza i skretanja, smanjenje konfliktnih točaka te omogućavanje učinkovitog i sigurnog prometa.
''Nova infrastruktura će primiti postojeći prosječni godišnji dnevni promet (AADT) od 13.868 vozila, s kapacitetom za apsorpciju očekivanog rasta prometa u nadolazećim godinama'', navodi se i dodaje kako je raskrižje Mostar Sjever među pet najnesigurnijih lokacija na cestovnoj mreži Federacije Bosne i Hercegovine prema najnovijoj analizi crnih točaka. ''Na toj lokaciji gradska cesta spaja se s glavnom cestom, odnosno sjevernom pristupnom cestom za grad Mostar. Postojeće raskrižje je T-raskrižje, s trakom za lijevo skretanje iz smjera Neuma i Čapljine. Spoj na cestu M17 iz smjera Mostara i izlaz s ceste M17 iz smjera Neuma izuzetno su nepovoljni za sve vrste vozila i kao takvi predstavljaju sigurnosni rizik. Iako postoji prometna signalizacija koja ograničava brzinu na dijelu raskrižja, zbog velikog horizontalnog radijusa i širine prometnih traka na dijelu raskrsnice iz smjera Sarajeva prema Neumu, vozila često prekoračuju ograničenje brzine. Pristupne ceste za benzinsku postaju i privatne objekte u zoni raskrsnice predstavljaju dodatni sigurnosni izazov'', navedeno je.
Dodaje se kako se projektno rješenje sastoji od raskrižja kružnog oblika, s tunelom ispod novoprojektiranih prometnih površina.
Kružni tok je projektiran s 4 kraka: krak Mostar centar, krak Sarajevo, krak Neum (Čapljina) i krak za stambene zgrade uz cestu i obližnji hotel. Vrijednost vanjskog radijusa kružnog toka je R=21,50 m, a unutarnjeg radijusa R=15,0 m. Širina vozne trake usvojena je na 6,5 m, s još jednom voznom trakom za prevelika vozila širine 2,0 m. Pješački promet u zoni raskrižja rješava se uvođenjem jednostrane pješačke staze na kraku iz smjera Centar Mostara – Neum na dijelu kraka prema hotelu. Širina pješačke staze je 1,6 m.
Iz smjera Mostara prema Sarajevu predviđen je zaseban krak ispod glavne ceste M17 izgradnjom tunela sustavom ''Cut and Cover''.
Tunel je projektiran u duljini od 150 m, uz poštivanje mogućnosti njegovog adekvatnog zatrpavanja. Ulazni portal nalazi se neposredno prije raskrižja s krakom kružnog toka – Čapljina, dok se izlazni portal nalazi iza pristupnih cesta za privatne stambene zgrade i hotel.
Proces eksproprijacije je u tijeku i sastoji se od završenih i predstojećih aktivnosti. Već je ekspropriran određeni broj zemljišnih parcela; međutim, potrebno je steći dodatne parcele kako bi se omogućila potpuna provedba odobrenog projektnog rješenja.
Nakon izdavanja revidirane dozvole, započeo je proces eksproprijacije. Naišlo se na određene izazove s određenim parcelama, uključujući poteškoće u postizanju dogovora s nekim vlasnicima zemljišta, kao i tehnička razmatranja vezana uz podzemne spremnike goriva i pripadajuću infrastrukturu koja pripada benzinskoj postaji INA. Kako bi se izbjegli utjecaji na ovu infrastrukturu, uvedene su izmjene projekta. Posljedično, postala je potrebna daljnja prilagodba urbanističke dozvole.
Prema važećem zakonodavstvu, urbanistička dozvola može se mijenjati samo jednom. Budući da je prva izmjena rezultat propusta Grada Mostara, nije postojao pravni mehanizam za prilagodbu drugoj izmjeni. Stoga je bilo potrebno pokrenuti novi postupak za izdavanje dozvole. Postupak za izdavanje ove nove dozvole trenutno je u tijeku.
Proces pribavljanje zemljišta obuhvatio je ukupno 12.799 m² (≈1,28 ha) zemljišta smještenog uz magistralnu cestu. Većina zemljišta bila je nekorištena prije pribavljanje zemljišta, s izuzetkom nekoliko parcela na kojima su zasađene masline i manje kulture. Ukupno je 16 pojedinaca i subjekata formalno zabilježeno kao pogođeno procesom eksproprijacije, uključujući privatne vlasnike zemljišta i javno zemljište.
Navodi se kako rezultati ankete pokazuju da su vlasnici zemljišta zadovoljni procesom naknade i podržavaju projekt. Zabrinutost je uglavnom bila usmjerena na protok informacija, pristup parcelama i kanalizacijsku infrastrukturu, a sve se to može učinkovito riješiti kontinuiranim angažmanom zainteresiranih strana, transparentnom komunikacijom i integracijom tehničkih pojašnjenja u nadolazeći proces javnih konzultacija.
Projekt unapređenja upravljanja cestovnom imovinom u Federaciji (FRAME, P511815) financira se kreditom i grantom Svjetske Banke u okviru Programa sigurnog i održivog prometa (SSTP), a provodi ga Javno poduzeće Ceste Federacije Bosne i Hercegovine (JP Ceste FBIH). Projekt će se provoditi u razdoblju od 2025. do 2030. godine i obuhvaća mrežu magistralnih cesta u Federaciji Bosne i Hercegovine.
