Deset godina čekanja: Hoće li Sjeverni logor konačno malo ozeleniti?

U rujnu bi Mostar, grad siromašan hladovinom, trebao postati bogatiji za 228 novih stabala koja će biti posađena na lokaciji novog Studentskog mosta. Ovu informaciju potvrdila je na sjednici Gradskog vijeća Amira Trbonja, načelnica Odjela za gospodarstvo, komunalne i inspekcijske poslove Grada Mostara.

Kada sadnja kreće - nitko ne zna

Hoće li sadnja doista krenuti prema planu, zasad je neizvjesno. Iz Grada Mostara priznali su kako ni sami nemaju odgovor na to pitanje. Naveli su da su isto pitanje postavili Javnom poduzeću Komunalno, koje je zaduženo za provedbu radova, ali odogovor nisu dobili.

''Operativni plan sadnje sadnica ovisi o kapacitetima i resursima JP Komunalno d.o.o. Mostar. Prije deset dana uputili smo im dopis da dostave plan našem Odjelu i Službi na znanje'', pojasnila je Ana Vidačak iz Odjela za gospodarstvo, komunalne i inspekcijske poslove.

I sami smo JP Komunalnom poslali upit, ali ni mi odgovor nismo dobili. Podsjetimo, ideja o sadnji drvoreda na ovoj lokaciji stara je gotovo deset godina, a projekt je izrađen još 2018. godine.

Projekt čeka u ladici gotovo 10 godina

''U Mostaru je vrlo kritično stanje jer je zelenilo propalo zbog godina neodržavanja, a ništa novo se ne radi. Boravak u gradu nakon 10 sati, bez drvoreda i aleja, doslovno je nemoguć. Kada postoji hladovina, može se kretati, ali na suncu pri temperaturama od 40–41 stupanj, koje na otvorenom dosežu i 50, život je nemoguć. Mostar je u takvoj klimatskoj regiji da bez urbanih zelenih površina nije moguće normalno funkcionirati i živjeti'', izjavila je za N1 Elma Temim, profesorica na Agromediteranskom fakultetu ''Džemal Bijedić'' u Mostaru.

Vijesti o sječi stabala u Mostaru puno su češće od vijesti o sadnji novih, a najčešći razlog njihova uklanjanja jesu građevinski radovi.

''Umjesto sadnje novih stabala, ona koja su već posađena uklanjaju se. Ulice se stalno rekonstruiraju, prave se kružni tokovi i pritom se zelenilo uklanja, a ne vraća'', dodala je Temim.

Rješenje za "mostarski beton"

Profesorica je ponudila i prijedlog rješenja: ''Grad ima resor zadužen za zelenilo i mislim da kolege iz tog sektora nisu bili za uklanjanje stabala. Primjerice, ako semafor treba biti vidljiv, dovoljno je podići grane i osloboditi pogled. Može se ukloniti dvije-tri grane, a da stablo ostane. Nema potrebe uklanjati cijelo drvo.''

Temim ističe kako Mostaru treba povezivanje gradskih i prigradskih zelenih površina.

''Nema koristi od ozelenjavanja samo unutar gradske zone. Povezivanje gradskih zelenih površina s prigradskim i izvangradskim područjima je obavezno. Mostar je geografski u položaju gdje vjetar donosi svježe mase zraka s okolnih područja, a potrebno je omogućiti da taj zrak prolazi kroz gradsko tkivo. To znači povezati zelene površine unutar grada i stvoriti ugodnije mjesto za život'', naglasila je Temim.

Na problem nedostatka drveća ranije je upozorio i magistar floristike i pejzažnog oblikovanja Bojan Spasojević: ''Mostaru nedostaje milijun stabala, s obzirom na broj stanovnika i činjenicu da se nalazimo u osmoj klimatskoj zoni, gdje je potrebno između devet i jedanaest stabala po stanovniku.''

972 tisuće stabala premalo

Prema ranijim podacima, Mostar trenutno ima tek oko 6.800 stabala u drvoredima, a uključujući i dvorišta ukupna brojka iznosi oko 28.000 – što je daleko ispod potrebnih standarda.

Dakle, ako bi lokacija u Sjevernom logoru nakon 10 godina napokon dobila dugoočekivanih 228 novih stabala, broj stabala u Mostaru skromno bi se povećao. Valjda. S obzirom na to da nitko ne zna koliko ih je do sada posječeno – a bilo ih je mnogo.

Da bi Mostar imao dovoljno hlada i zadovoljio osnovne potrebe, čak i nakon ove sadnje, trebalo bi mu još čak 972 tisuće stabala. Tek tada bi Mostarci, po nesnosnom ''čelopeku'', mogli spas potražiti u hladu. 

Prema podacima Europske agencije za okoliš, koja je tijelo EU sa sjedištem u Kopenhagenu, u prosjeku je, oko 30 posto urbanih područja u Europi prekriveno drvećem. Agencija je talijanski lučki grad Savonu stavila na vrh ljestvice pokrivenosti urbanim zelenilom s gotovo 84 posto prekrivenosti drvećem, o čemu u Mostaru, izgleda možemo samo sanjati.