Dok se svijet bori s krizom, gospodarstvo u Kini jača

Dok je veliki deo sveta opterećen pandemijom i COVID mjerama, Kina je poslije brzog zauzdavanja širenja korona virusa jedina velika privreda za koju se očekuje da će objaviti rast u 2020. godini, velikim dijelom zahvaljujući izvozu medicinske robe i proizvoda neophodnih za rad od kuće, pišu svjetski mediji.

Izvoz za impresivan oporavak

Izvoz iz Kine u decembru je premašio očekivanja, kako su poremećaji uslijed pandemije COVID-19 širom sveta potakli potražnju za kineskom robom, iako je zbog jačanja juana ona sada skuplja za inostrane kupce, ističe Reuters.

Snažan izvoz iz Kine pomogao je impresivnom oporavku u ključnom kineskom proizvodnom sektoru prošle godine, dok druga najveća svjetska ekonomija nastavlja da se poboljšava u vrijeme kada je pandemija zdrobila proizvodnju u mnogim zemljama, ukazuje Reuters dodajući da se očekuje da će Kina biti jedina velika ekonomija koja je ostvarila rast u 2020.

Snažan oporavak u Kini također je potakao apetit za stranim proizvodima u decembru, što je povećalo uvoz za 6,5 posto, nadmašivši rast u studenom, kao i očekivanja.

Kineski izvoz u prosincu je porastao za 18,1 posto u odnosu na godinu ranije, čime se usporio u odnosi na prosinački skok, ali ipak je bio veći od očekivanih 15 posto.

Iako će kineski izvoz vjerojatno imati koristi od solidne globalne potražnje na početku ove godine, Reuters ukazuje na ocijene pojedinih analitičara koji kažu da bi snažan juan i povećana cijena sirovina mogli negativno uticati na izvoz iz Kine u narednim mjesecima.

Doprinos maski

Kineski izvozni bum nastavljen u prosincu podupro je kinesko gospodarstvo koja je već imala najbolji učinak među velikim svjetskim gospodarstvima, ukazuje Bloomberg.

Povećanje isporuka iz Kine potaknut je nezasitnim globalnim apetitom za tehnologijom za rad od kuće i zdravstvenom opremom, dok korona virus nastavlja da se širi u mnogim dijelovima svijeta, ističe Blumberg, konstatirajući da je potražnja toliko snažna da se proizvođači žale na uska grla u lukama zbog nedostatka brodskih kontejnera i rasta troškova.

Rano zauzdavanje širenja korona virusa prošle godine u Kini omogućilo je fabrikama u toj zemlji da, kako navodi Bloomberg, kapitaliziraju globalnu potražnju, dok su njihovi trgovinski rivali bili sputani mjerama u svojim državama.

Mada se očekuje nastavak tog trenda i pošto je krenula distribucija vakcina u svetu, Bloomberg ukazuje da pojedini analitičari kažu da će natprosječna potražnja za kineskom robom neizbježno oslabiti s kontrolom virusa na velikim tržištima, uključujući SAD i Europu, što će omogućiti i oporavak njihove industrijske proizvodnje.

Dominacija kineskog izvoza tijekom pandemije najbolje odražava predmet koji je od suštinskog značaja u zaštiti od virusa - maska za lice, ističe Bloomberg i navodi podatke kineske carinske službe da su fabrike u Kini od ožujka do prosinca izvezle 224 milijardi maski – skoro 40 maski po svakoj osobi u svetu izvan Kine.

Vrijednost isporuka maski je 52 milijarde dolara što je oko dva posto ukupnog kineskog izvoza u 2020. Kineske kompanije su također izvezle drugu zaštitnu opremu u vrijednosti od 15 milijardi dolara.

Testament uspjeha u borbi protiv virusa

Dok SAD i Europa čekaju da cjepiva omoguće oporavak, Kina je jedina velika ekonomija za koju se očekuje da će prijaviti privredni rast u 2020, koji će joj pomoći da smanji jaz u odnosu na SAD, piše The Wall Street Journal.

Poslije brzog oporavka od COVID-19, Kina je povećala svoju ulogu u globalnoj trgovini i učvrstila svoju poziciju svjetskog proizvođača, usprkos višegodišnjim naporima SAD da uvjere kompanije da investiraju u druge zemlje, ukazuje američki list, ističući i da kinesko potrošačko tržište nastavlja da uzima zamah, čime je sve veći izvor zarada globalnih kompanija.

Rezultat je da se svet više nego ikada ranije oslanja na rast Kine, podvlači The Wall Street Journal. Prema nekim prognozama, Kina bi u 2020. mogla činiti 16,8 posto globalnog BDP-a, u odnosu na 14,2 posto u 2016. pre nego što su SAD i Kina ušli u trgovinski rat. Očekuje se da SAD u 2020. imaju 22,2 oposto, što je skoro isto kao 22,3 posto 2016. Povećanje kineskog udjela za 1,1 posto je najveći rast u jednoj godini od početka 70-ih.

Ti dobici su dokaz uspjeha Kine u obuzdavanju korona virusa i pokretanja njenih poduzeća, ali je za ostatak sveta kineski uspeh mač s dvije oštrice, ocjenjuje list. Potražnja u Kini pogoduje firmama koja prodaju u Kinu, ali njena obnovljena snaga čini kompanije više izložene zemlji čiji su lideri jasno stavili do znanja da žele da smanje oslanjanje na strane kompanije radi jačanja svojih korporacija.

SAD ostaju prva svjetska ekonomija s najvećim potrošačkim tržištem i mnogo višim životnim standardom. Američki BDP je za 50 posto veći od kineskog. Ipak, očekuje se da će američka privreda u ovoj godini ostvariti rast od tri do četiri posto, dok se za Kinu predviđa čak devet posto.

Kina bi trebalo 18. siječnja da objavi izvještaj o rastu u četvrtom tromjesečju i na godišnjeoj razini.

Rast vrijednosti juana

S rastom kineske privreda, povećava se i vrijednost njene valute, ukazuje The New York Times uz ocjenu da bi to moglo da bi to moglo da ima posljedice i za novoizabranog predsjednika SAD Joe Bidena.

Početkom ovog tjedna američki dolar je vrijedio 6,47 juana u odnosu na 7,16 krajem svibnja. I mnoge druge valute su u trendu rasta vrijednosti, ali, ukazuje list, budući da Peking već dugo zauzdava svoju kako bi snižavao cijene kineskih proizvoda u inostranstvu, skok juana djeluje kao potez sa snažne pozicije pošto izvozu iz Kine izgleda nije potrebna slaba valuta.

Jači juan bi mogao da ima koristi i za Kinu pošto bi potrošači u toj zemlji lakše mogli da kupuju uvoznu robu, što bi donijelo novu generaciju kupaca. Također, dodaje New York times, veća vrijednost juana bi mogla da pomogne Kini da svoju valutu učini privlačnijom kompanijama i investitorima koji vole da posluju u dolarima.

Tijekom prošlih administracija, slabljenje kineske valute izazivalo je gnjev Washingtona. Na vrhuncu trgovinskog rata sa SAD, Peking je dozvolio da njegova valuta oslabi ispod psihološki značajnog nivoa od sedam juana za dolar, zbog čega je administracija Donalda Trumpa Kinu označila manipulatorom valute.

Sada kada se nova administracija priprema za ulazak u Bijelu kuću, stručnjaci traže signale da li bi Peking mogao da smekša, ukazuje New York Times, dodajući da posljednji rast juana možda neće ublažiti napete odnose dvije zemlje, ali bi mogao ukloniti jedno potencijalno pitanje s Bidenovog popisa, prenosi RSE.