Pala računica: Evo kakve će nam biti cijene i plaće

Direkcija za ekonomsko planiranje Vijeća ministara BiH dala je predviđanja najznačajnijih ekonomskih kretanja u Bosni i Hercegovini do 2023. godine. U Informaciji o perspektivama za BiH od 2021. do 2023. godine navode se procjene što će se događati, između ostalog, s bruto domaćim proizvodom, industrijskom proizvodnjom, direktnim stranim ulaganjima, ali i cijenama i tržištem rada, piše Faktor.ba.

Vidljivo je da nam je prognoziran blagi oporavak, ali i istaknuto kako će sve ovisiti o svjetskim događajima, pandemiji koronavirusa, odnosno o tome hoće li se ona produžiti, te o cijepljenju.

Pročitajte još

Dvije plaće da napunite košaricu

Postupni oporavak

Prema projekcijama Direkcije za ekonomsko planiranje, u razdoblju 2021-2023. godina u Bosni i Hercegovini se očekuje postepeni oporavak ekonomskog rasta s prosječnom stopom rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) od oko tri posto na godišnjoj razini.  

''Pretpostavlja se da bi ključni oslonac ekonomskog rasta tijekom ovog razdoblja trebala predstavljati domaća tražnja kroz povećanje privatne potrošnje i investicija'', piše u informaciji dostavljenoj Vijeću ministara BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH.

Kada je u pitanju tržište rada, navodi se kako se, uz bolju poslovnu klimu, očekuje povećanje broja zaposlenih od 1,7 do 2,5 posto, kao i nominalni rast neto plaća od tri do 3,2 posto, uz sporiji realni rast zbog inflacije. - Međutim, ekstenzija (produžavanje) trenutnih događaja povodom COVID-19, kao i vrijeme početka cijepljenja, mogli bi se loše odraziti na ekonomiju Bosne i Hercegovine, a potom i tržište rada.

Uz niži ekonomski rast od pretpostavljenog, broj zaposlenih bi mogao biti niži od očekivanog. Osim toga, smanjenje radne snage (migracije) i stupanj implementacije planiranih strukturnih reformi mogao bi utjecati na događaje na tržištu rada – istaknuto je u informaciji.

Inflacija u BiH

Što se tiče cijena, naznačeno je da Europska komisija u ovoj godini očekuje rast inflacije u Europskoj uniji od 1,3 posto, dok bi i cijena sirove nafte mogla biti veća za 3,1 posto i iznositi 43,1 dolara po barelu. Tek uz pretpostavku o stabilnim cijenama komunalija i hrane, u Bosni i Hercegovini se može očekivati inflacija do 1,2 posto 2021. godini, a u razdoblju od 2022. do 2023. godine oko 1,3 do 1,4 posto.

''Ukoliko bi cijene sirove nafte i hrane bile drugačije od pretpostavljenih u osnovnom scenariju, to bi se odrazilo na ukupnu razinu cijena u Bosni i Hercegovini. Osim toga, promjena cijena domaćih faktora koji određuju inflaciju (trošarine  na pojedine proizvode, cijene komunalija i sl.) determinirat će razinu cijena u Bosni i Hercegovini'', stoji u informaciji. Direkcija za ekonomsko planiranje napomenula je kako se globalna ekonomska kriza, prouzročena pandemijom, u 2020. godini odrazila i na vrijednost direktnih stranih ulaganja koja su u prvom polugodištu zabilježila pad od 49 posto, piše Faktor.

''Očekivati je da će se negativan utjecaj pandemije nastaviti i u narednom razdoblju što će dovesti do mogućeg povlačenja u ulaganjima ili odlaganja realizacije od strane kompanija (posebno iz Kine kao jednog od glavnih ulagača u energetske projekte i infrastruktume objekte). Tako bi se prolongirala realizacija, za naredno razdoblje najavljenih projekata TE Gacko, autoputa Doboj - Vukosavlje - Brčko i autoputa Banja Luka - Prijedor – ukazali su iz Direkcije za ekonomsko planiranje. Navode pak da bi primjena novootkrivenog cjepiva, uz masovnije stjecanje imuniteta populacije u svijetu, mogla potaknuti značajniji rast globalnih ekonomskih tokova u narednim godinama. - Time bi došlo i do značajnijeg aktiviranja i realizacije brojnih projekata u oblasti energetike, rudarstva i infrastrukture, te posebno oblasti turizma i usluga (koji su trenutno najviše pogođeni krizom)'', zaključili su u Direkciji za ekonomsko planiranje.