Što je plan za bolju ekonomiju i budućnost mladih u BiH?

Bosna i Hercegovina, kao i cijeli svijet, tijekom prethodnih više od godinu dana suočava se s izazovima pandemije koronavirusa. Kriza izazvana pandemijom imala je teške posljedice na sve sfere društvenog života pa tako i na ekonomiju, rekao je Šefik Džaferović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, na Ekonomskom forumu BiH 2021. koji se održava u organizaciji Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Džaferović je u obraćanju kazao da je ovo važna platforma za bosanskohercegovačko društvo i ekonomiju, jer otvara prostor za razmjenu ideja i iskustava, kao i uspostavljanje novih poslovnih veza i kontakata.

''Bosna i Hercegovina, kao i cijeli svijet, tijekom prethodnih više od godinu dana suočava se s izazovima pandemije koronavirusa. Kriza izazvana pandemijom imala je teške posljedice na sve sfere društvenog života pa tako i na ekonomiju. Sve ekonomske projekcije koje su bile utemeljene na minucioznim kalkulacijama pale su u vodu, nakon pojave pandemije i pratećih ograničenja kretanja. Ipak ekonomska misao svoju svrhu ne pokazuje samo u razumijevanju predvidivih procesa, već i onih nepredvidivih te davanje preporuka u kriznim vremenima'', rekao je Džaferović u obraćanju na Ekonomskom forumu Bosne i Hercegovine.

Zdravstvo i pandemija

Smatra da između spašavanja ekonomije i života, naš izbor uvijek treba biti ovo drugo.

''Život nema cijenu. Istovremeno, naša obaveza jeste da se paralelno sa suzbijanjem zdravstvenih posljedica pandemije bavimo i saniranjem ekonomskih šteta. Iako smo izgubili nekoliko tisuća dragocjenih radnih mjesta, budući da su čitavi privredni sektori poput turizma, transporta i ugostiteljstva bili pod ogromnim udarom, ohrabrujuća je činjenica da u proteklom periodu imamo kontinuiran porast broja zaposlenih. Istovremeno, zbog promjene odnosa na svjetskom tržištu, bh. ekonomija je iskoristila i neke nove šanse koje su se otvorile te je došlo do porasta izvoza u određenim sektorima'', istaknuo je član Predsjedništva BiH.

Naglasio je da smo “i pored pozitivnih i ohrabrujućih signala, svjesni da su udari pandemije još uvijek snažni, naročito kada su u pitanju ranjivi sektori”.

''Nećemo biti zadovoljni sve dok ne dosegnemo broj radnih mjesta koje smo imali prije početka pandemije i povećamo ga još više. Jer ukupni ekonomski rast nema svoju punu svrhu sve dok svaki čovjek ne bude imao priliku da živi dostojanstveno od svog rada. Naš cilj nije da samo pojedini sektori ostvaruju rast i profit i da tako čine da ukupna ekonomska slika bude pozitivnija. Naš cilj je da svi, a naročito oni najranjiviji sektori, kao što su turizam, ugostiteljstvo ili transport prežive i sačuvaju svoj potencijal za vrijeme nakon pandemije'', izjavio je Džaferović.

Mišljenja je da, iako je pandemija u fokusu, ne smijemo zaboraviti ni ona ekonomska pitanja koja su postojala prije nje i koja će i dalje biti pred nama, nakon što se pandemija konačno završi.

''Kada govorimo o Bosni i Hercegovini, tu prije svega mislim na visok stupanj nezaposlenosti mladih. Bosanskohercegovačka ekonomija je ostvarila značajne iskorake u odnosu na stanje nakon rata kada je najveći dio naših privrednih kapaciteta bio uništen. Riječ je o milijardama štete koja nikada nije nadoknađena Bosni i Hercegovini. Zato svaki put kada mjerimo napredak Bosne i Hercegovine, ne smijemo zaboraviti da smo mi u ekonomsku utrku s ostalim zemljama regiji krenuli s ogromnim zaostatkom. Činjenica da se, usprkos tome, po brojnim ekonomskim parametrima možemo ravnati s nekim zemljama regije koje nisu imale ratna razaranja, ukazuje da smo napravili značajne iskorake'', pojasnio je Džaferović.

Smatra da to nije dovoljno, naročito za nove generacije koje se ratnog i poslijeratnog perioda ni ne sjećaju i koje aktualnu situaciju sagledavaju, uspoređujući je s razvijenim društvima.

''Tražeći da ‘sutra bude bolje nego danas’ mlade generacije predstavljaju najjači motor napretka jednoga društva. Da bismo ostvarili snažniji napredak ka prosperitetu, potrebno je provesti dubinske ekonomske reforme, a naš fokus u Bosni i Hercegovini mora biti na povećanju zaposlenosti mladih. Društvo u kojem nisu iskorišteni potencijali mladih, ne može računati na snažan razvoj, jer samo mladi ljudi imaju potrebnu energiju, ambiciju i snove da podignu standarde'', kazao je Džaferović.

Zato, naglasio je, institucije vlasti, kao i cjelokupno društvo, mora biti mnogo snažnije posvećeno kreiranju inkluzivne ekonomije, koja će moći uključiti mlade i iskoristiti njihove potencijale.

''Zadaća institucija jeste da ulažu prvenstveno u obrazovanje – kako bi se kod mladih ljudi razvile znanja i vještine potrebne u uvjetima suvremene ekonomije. Globalno tržište je prepuno razvojnih šansi, koje će znati prepoznati i iskoristiti samo oni koji budu imali dovoljno znanja i vještine. Naš cilj nije društvo, koje od svih onih koji privređuju preko poreza uzima mnogo, kako bi masama nezaposlenih osiguravalo minimalnu socijalnu skrb. Naš cilj je društvo, u kojem će svi njegovi radno sposobni članovi moći preuzeti odgovornost za svoju sudbinu i dobiti šansu da dostojanstveno žive od svoga rada i neprestano teže ka boljem, stvarajući novu vrijednost'', istaknuo je Džaferović.

Međunarodna kretanja

Naglasio je da je zato potrebno rasteretiti privredu, koristiti diplomaciju za otvaranje novih tržišta, ulagati u obrazovanje i razvoj poduzetničkog duha, osigurati djelotvorne poticaje i ukloniti administrativne barijere, kako bi ekonomija prodisala i uhvatila snažan zamah.

“Na nama je i da pratimo nove trendove, da adaptiramo našu ekonomiju međunarodnim kretanjima, prvenstveno kada je riječ o zelenim trendovima. Izgradnja zelene ekonomije i dekarbonizacija su budućnost Europe i budućnost Bosne i Hercegovine, te imamo obavezu da transformiramo našu ekonomiju u tom smjeru, postepeno – brinući u postojećim radnim mjestima, a kako bismo u konačnici našim potomcima ostavili zdravo i sigurno okruženje”, poručio je Džaferović.

Uvjeren je da će i ovaj Ekonomski forum kreirati nove ideje i dati važne odgovore na neka od najvažnijih pitanja za bosanskohercegovačku ekonomiju i društvo općenito, ispunjavajući tako svoju svrhu i misiju.

''BiH po površini i broju stanovnika nije velika država u svijetu, ali je ona po svom multietničkom sastavu, strukturi, geografskom položaju, povijesti, velika i vrlo važna država u svijetu. Naša osobenost, multietnički karakter su bogatstvo BiH i to ne smije biti razlog ni za kakvu diskriminaciju i sukobe, to treba da bude naša komparativna prednost”, kazao je Džaferović.

Kako je kazao, svjedočimo o raznim “non paperima”, raznim zagovaranjima retrogradnih političkih snaga i u BiH, regionu i Europi.

“S ovog mjesta želim da im poručim da ne postoji nitko tko je iole ozbiljan i u BiH i Europi i svijetu, tko iole drži do sebe, a da dovodi u pitanje suverenitet i teritorijalni integritet BiH. BiH će ostati cjelovita, sa svojim suverenitetom i treba da se izgrađuje kao demokratska država. To je put. Nije put promjena granica, nije put podjela ni etnička ni teritorijalna. Put je reintegracija BiH i njena integracija u EU i NATO savez”, pojasnio je Džaferović.

Ekonomski forum Bosne i Hercegovine se održava petu godinu zaredom te je do sada okupio više od 2.200 sudionika, većinom predstavnika bosanskohercegovačke izvršne vlasti kao i predstavnika regionalnih kompanija, diplomatskog sektora i akademske zajednice. Fokus programa Ekonomskog foruma BiH 2021 je na zelenoj ekonomiji kroz ciljeve održivog razvoja u Europi i što će biti ili već jeste “novo normalno” u društvenom poretku nakon pandemije COVID-19.

Peti Ekonomski forum Bosne i Hercegovine održava se online zbog pandemije COVID-19. Glavni govornici Foruma su Garry Jacobs, predsjednik Svjetske akademije znanosti i umjetnosti i Ismail Serageldin, dopredsjedavajući “Nizami Ganjavi International Center” i nekadašnji dopredsjednik Svjetske banke.

Program Ekonomskog foruma BiH 2021. koncipiran je u dvije panel sesije: 1. In search for “New normal” (U potrazi za “Novim normalnim”) i 2. Green economy: From SDGs over green Europe to Western Balkans and Bosnia and Herzegovina (Zelena ekonomija: Od ciljeva održivog razvoja preko zelene Europe do zapadnog Balkana i Bosne i Hercegovine).

Organizatori Ekonomskog foruma Bosne i Hercegovine su Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu i Ekonomski institut Sarajevo.