Dio poslodavaca spreman i na prosvjede zbog minimalne plaće

Povratka nema, minimalna plaća u Federaciji Bosne i Hercegovine ostaje 1.000 KM. Vlada Federacije BiH nije pokleknula pred brojnim kritikama poslodavaca i ekonomskih analitičara. Dio poslodavaca spreman je čak i na prosvjede. No, postavlja se pitanje – koliko se zapravo izdvaja za doprinose u cijeloj državi?

Pojašnjenja predstavnika Vlade FBiH nisu uspjela utišati glasne kritike dijela poslodavaca i analitičara. Oni tvrde kako je upitna sudbina oko 30.000 radnih mjesta. Kako bi se izbjegla masovna otpuštanja, koja su najavljena, zahtijevaju hitnu tematsku sjednicu u Parlamentu FBiH s jednom jedinom točkom dnevnog reda – donošenje zakona o smanjenju zbirne stope doprinosa. U protivnom, prijete prosvjedima, prenosi N1 BiH.

Cijena rada veća nego u Češkoj

"Naša cijena rada postala je veća od cijene rada u Češkoj, čija je ekonomija jača od cijelog Zapadnog Balkana, a kamoli od BiH", izjavila je Adela Ramić, edukatorica za biznis i financije.

Razlika između neto i bruto plaće

Za svakog radnika i poslodavca u BiH ključno je razumjeti razliku između neto i bruto plaće, kao i sve obveze koje proizlaze iz plaća.

Obračun plaća u BiH uključuje:

• doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje,
• doprinos za zdravstveno osiguranje,
• doprinos za osiguranje od nezaposlenosti,
• porez na dohodak.

U Federaciji BiH i Republici Srpskoj doprinosi se obračunavaju na temelju bruto plaće. To znači da bruto plaća obuhvaća neto plaću zaposlenih uvećanu za utvrđeni koeficijent te doprinose iz plaće.

Udio u doprinosima koji plaća zaposleni u FBiH iznosi 17% za PIO, 12,5% za zdravstveno osiguranje i 1,5% za osiguranje u slučaju nezaposlenosti. Ukupno 31% na teret radnika.

S druge strane, udio u doprinosima koji plaća poslodavac u FBiH iznosi 6% za penzijsko i invalidsko osiguranje, 4% za zdravstveno osiguranje i 0,50% za osiguranje u slučaju nezaposlenosti. To znači ukupno 10,50% na teret poslodavca.

"U odnosu na dosadašnju najnižu plaću od 619 KM, gdje su ukupni troškovi poslodavca s porezom i svim doprinosima bili nešto manji od 1.050 KM, sada će ti ukupni troškovi poslodavaca za one s najnižom plaćom biti 1.726 KM, što je za nekih 670 KM više ili za 65% više, što je značajno povećanje", naglasio je Milan Dmitrović, voditelj savjetovanja u Reviconu Sarajevo.

Za povećanje plaće i u RS-u

Istovremeno, za povećanje najniže plaće sa 900 KM na 1.050 KM bori se i Savez sindikata u RS-u. U ovom, kao i u drugom entitetu BiH, udio u doprinosima koji ide na teret radnika iznosi 31%. 18,5% izdvaja se za PIO, 10,2% za zdravstveno osiguranje, 0,6% za osiguranje u slučaju nezaposlenosti i 1,7% za zaštitu djece. S druge strane, za razliku od FBiH, ukinuti su doprinosi koji idu na teret poslodavaca.

"Važno je napomenuti da je trošak najniže plaće u Republici Srpskoj, trenutno, za skoro 300 KM viši nego u FBiH. Naravno, jer je najniža plaća tamo viša. Tako da su ukupni troškovi viši u Republici Srpskoj trenutno, uprkos tome što RS već odavno nema onih 10,5% doprinosa na plaće koji idu na teret poslodavcima. Sve do usvajanja i početka primjene novih fiskalnih zakona – zakona o porezu na dohodak i zakona o doprinosima, da će se ta razlika očitovati u FBiH", dodao je Dmitrović.

Iako je, prema riječima premijera FBiH to naredni korak, poslodavci skeptični.

Povlačenja nema

"Fokus press konferencije jeste u sklopu fiskalnih reformi i reformi povećanja plaće. Stavlja se fokus na one koji daju novac u koverti. Time mislim da se dokazuje spremnost poslodavca da pruži radnicima bolje uvjete, ali bojim se da parametri koji su smatrani relelvantnim, po našem mišljenju, nas malih poslodavaca ili onih koji imaju do 2.000 zaposlenih, definitivno nisu konzultirani", smatra poslodavac Feđa Delić.

Efekti odluke o povećanju najniže plaće u FBiH tek će se mjeriti jer uprkos dijelu glasnog protivljenja, povlačenja ove odluke, kako je naglasio premijer ovog entiteta, nema.