Cijela plaća za pedesetak centimetara stana

Vrtoglave cijene stanova i rast kamatnih stopa, dovele su pred zid mnoge mlade u Bosni i Hercegovini (BiH) koji u kupovini stana vide nemoguću misiju, piše Radio Slobodna Europa.

Prоsјеčnа ciјеnа u novogradnji iznosi 2.476 maraka (oko 1265 eura) po kvadratnom metru. To je za 36 posto više u odnosu na prošlu godinu, pokazuju posljednji podatci Agencije za statistiku BiH. Istovremeno, primanja stagniraju, pa neto plaća u BiH iznosi u prosjeku nešto više od 1.140 maraka (oko 580 eura).

U BiH ima 777.000 mladih podaci su Ministarstva civilnih poslova. Radi se o mladima do tridesete godine života. No, nema podatka koliko njih ima svoj stan. Zbog "divljanja" cijena nekretnina mladi često i ne razmišljaju o kupovini. Neki od njih u razgovoru za Radio Slobodna Europa (RSE) kažu da kao bolju opciju biraju život u roditeljskom domu ili u unajmljenim stanovima.

Najskuplje u Sarajevu i Banjoj Luci

Najskuplji stanovi su u Banjaluci i Sarajevu, gdje cijene premašuju 3.000 maraka (oko 1.530 eura) po kvadratnom metru. Zbog “paprenih” cijena, od kupovine je za sada odustao 29-godišnji Sabahudin. On već deset godina živi kao podstanar u Sarajevu i, kako kaže, tako će za sada i ostati.

"Ne tražim neku luksuznu lokaciju u centru, ali cijene su bezobrazno skočile. Za stan koji se mora detaljno renovirati traže 3.000 maraka po kvadratu. Ne znam tko od mlađih to sebi može priuštiti, ako nema pomoć obitelji", kaže za RSE.

Sabahudin radi u firmi s kojom ima potpisan ugovor o radu, ali na određeno vrijeme. Zbog toga mu mnoge banke, kako tvrdi, ne žele odobriti kredit.

"Ne može se uštedjeti, jer je sve poskupjelo. Plaća dođe da pokriješ rentu, režije i ostane ti nešto za hranu. Pokušavao sam kod banaka, ali neće da daju kredit mladima koji nemaju stalno zaposlenje", ističe.

Bolje kod roditelja

Iako nema zvaničnih podataka, istraživanja o položaju mladih koja su objavljivana proteklih godina ukazuju na to da ih oko 250.000 živi sa roditeljima.

Takvu odluku donijela je i 26-godišnja Amila Voljevica iz Mostara. Iako radi u struci, kao inženjer prehrambene tehnologije, Amila kaže da ne zarađuje dovoljno da kupi stan.

"Imala sam neku ludu sreću da dobijem posao u struci, ali ta primanja nisu dovoljna da mogu priuštiti stan u Mostaru. Svjesni smo svi cijena, inflacije, a za stan treba jako mnogo novca", kaže ona za RSE.

Zbog ekonomske neizvjesnosti, kredit za Amilu nije dobar izbor nego “ogroman rizik”.

"Morala bih biti najmanje 20 godina u kreditu, a ne znamo šta može biti sutra. Ovako sam kod roditelja i na taj način pokušavam izbjeći dodatne troškove. Da živim sama bilo bi mnogo teže. Stalno bih bila pod stresom i razmišljala kako ću sve platiti", ističe ona.

Podrška vlasti mladima nije ujednačena na cijeloj terititoriji BiH i ovisi o ekonomskoj razvijenosti. U Federaciji BiH najizdašnija je u Kantonu Sarajevo, kao najbogatijem dijelu tog bh. entiteta. Mladi u tom kantonu imaju na raspolaganju subvencije za stambeno zbrinjavanje. Kantonalna vlada dodijelila je ove godine subvencije u iznosu od po deset tisuća maraka (oko 5.100 eura) za 511 mladih koji kupuju stan. U ostalim kantonima podrška mladima, uglavnom, se svodi na oslobađanje od poreza prvi kupovini prve kuće ili stana.

U drugom bh. entitetu, Republici Srpskoj, Vlada subvencionira kamatne stope na stambene kredite za mlade i mlade bračne parove.