Mladi i dijaspora najviše kupuju stanove u BiH

Stanove u Hercegovini u posljednje vrijeme najviše kupuju mlade obitelji i dijaspora.

Večernji list je pitao građevinara u zapadnoj Hercegovini kome se prave tolike zgrade i tko kupuje stanove, na što je on odgovorio bez razmišljanja: Dijaspora.

''Trenutačno imamo rekordne cijene materijala. Istina je da one na svjetskom tržištu padaju, odnosno izmjenjuju se taj rast i pad, međutim, kod nas to jako sporo ide jer učinci pada cijena sporije dolaze u treće zemlje, a kako smo mi izvan EU-a, kao takvi smo poznati iako imamo bolje kuće nego pola europskih država. Unatoč ovakvoj cijeni gradnje – posla ima.

Dogodilo se jedno usporavanje onda kada je bio lockdown 2020., pa je vladao i strah od ulaganja novca jer je bilo pitanje što će se događati ubuduće. Zatim je, kada smo očekivali smirivanje, zaratilo u Europi između jedne veće i jedne manje sile, a i Rusija i Ukrajina nezaobilazne su u bilo kojoj branši, pa i građevinskoj. I onda su cijene ponovno narasle, međutim, neizvjesnost je vladala u onim prvim danima rata, a kao i u slučaju pandemije, nama je živjeti'', priča građevinar.

Onda se vraća na dijasporu.

''Kada razgovaram s vlasnicima zgrade, gotovo svaki drugi kupac živi i radi negdje vani. Kažu mi da su njima prezadovoljni. Dogovore, plate, nema čekanja ni odgode. To su ljudi koji su vani zaradili novac, neki su već pred mirovinu, pa žele to zlatno doba više provoditi u svojoj sredini, a ne žele se odreći njemačkih povlastica.

Primjerice, ako će obnavljati ili kupovati kuću, tu su troškovi stalni, održavanje dođe kao dodatni posao. A stan je ipak manje zahtjevan. Također, mlade obitelji koje su vani sve se više odlučuju za kupnju stana ovdje, ali i mlade obitelji, koje su ovdje, ako dobiju stambeni kredit. Naravno, mnogo ga je lakše dobiti ako ste u Njemačkoj'', ističe građevinar.

Kaže da ima posla oko obnove starih kuća i nadogradnje onih građenih u novije vrijeme, ali i da nije neka navala da se gradi kuća iz temelja.

''Gledajte, ništa ljepše nema od kuće i vlastita mira, međutim, i stanovi su izvrsna opcija ako nisu u prenapučenim sredinama. Vi u kuću stalno nešto ulažete i kada dođe neka marka, razmišljate što biste mogli uraditi sljedeće, dok to sa stanovima nije slučaj, pa je i to jedan od razloga što je veće zanimanje za stanovima u posljednje vrijeme'', dodaje.

Stanovi u BiH, u većim središtima, jako su skupi za ovdašnje plaće. Prosječna cijena kvadrata prodanih novih stanova u prva tri mjeseca u BiH iznosila je 2248 KM, a to je rast za čak 23 posto u usporedbi s 2021. na razini cijele države.

U Sarajevu je kvadrat na periferiji oko 2500 KM, a u središtu i do 6000. U Mostaru od 2000 do 2300 KM.

''Nekada se šalim da su cijene ovdje u rangu europskih metropola jer u nekim dijelovima koja nisu središta mogu se naći jeftiniji stanovi. Ali, mislim da ovoliku cijenu i stanogradnju sada izvlači dijaspora, a pitanje je dokad će i oni moći s obzirom na to da ni u Njemačkoj nije najsjajnija situacija zbog svih ovih kriza. Mi koji smo lokalni ovdje, činjenica je, bez kvalitetnih kredita, a s prosječnim primanjima teško možemo nešto veće napraviti'', ispričao je sugovornik Večernjeg lista.

A i u BiH potražnja za stambenim kreditima nikada nije bila veća. Zabilježen je rast u proteklih devet mjeseci za više od 11 posto, a bankari trljaju ruke jer zahtjeva ima.

Ravnatelj Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić ističe da se tomu treba radovati jer kreditno zaduženje podržava gospodarski rast.

''Kada pogledamo na stranu stanovništva, imali smo rast nekih 3 posto nenamjenskih kredita i imali smo 5 posto rasta stambenih kredita. Isto tako, ako pogledamo u strukturi, stambeno zaduživanje manje je rizično u odnosu na ova neka druga zaduživanja. Kako to možemo gledati u odnosu na inflaciju, još uvijek je rano praviti bilo kakve zaključke, zato ćemo pričekati kraj godine'', kaže.

Trenutačno je stanje stambenih kredita u BiH na najvišim razinama, a što će se događati u budućnosti, teško je predvidjeti s obzirom na silne turbulencije s kojima se svijet susreće.